5 predviđanja naučnofantastičnog pisca Filipa K. Dika koja su se obistinila !

Pogledajte neke od najboljih naučnofantastičnih filmova i serija svih vremena i velika je vjerovatnoća da ćete u odjavnoj špici naići na ime Filipa K. Dika. Filmovi „Total Recall“, „Minority Report“ i vrhunac sajberpank žanra „Blade Runner“ nastali su zahvaljujući idejama koje je ovaj pisac osmislio mnogo prije nego što su stigle na veliko platno.

Međutim, Dik nije samo stvarao izmišljene svjetove – ispunjavao ih je tehnologijama koje su u to vrijeme djelovale kao čista fantastika. Od naprednih prevoznih sredstava do novih načina oglašavanja namijenjenih običnim ljudima budućnosti, njegove priče bile su prepune ideja koje su kasnije postale stvarnost.

Neke od njegovih najzanimljivijih zamisli danas su potpuno zaživjele, dok su druge tek posljednjih godina počele da dobijaju svoj pravi oblik. Između distopijskih vizija i tehnoloških revolucija, Dik je ostavio niz zapanjujuće tačnih predviđanja o tome kako bi budućnost mogla da izgleda.

Evo pet primjera koji pokazuju koliko je bio ispred svog vremena.

Automobili bez vozača

Jedna od ideja Filipa K. Dika koja posljednjih godina ubrzano postaje stvarnost jesu automobili bez vozača. Za razliku od onoga što bi mnogi pomislili, koncept vozila koje se kreće bez čovjeka za volanom nije nastao sa televizijskim serijama ili modernim tehnološkim kompanijama.

Dik ga je predstavio još 1966. godine u noveli „We Can Remember It For You Wholesale“, koja je kasnije poslužila kao osnova za film „Total Recall“ u režiji Pola Verhovena.

U originalnoj priči Daglas Kvejl vozi se u robotskom taksiju bez vozača, koji je u filmskoj adaptaciji iz 1990. godine postao čuveni Džoni Keb. Glas mu je pozajmio Robert Pikardo, a lik se našao usred zavjere koja obuzima Daglasa Kvejda, kojeg je u filmu igrao Arnold Švarceneger.

Iako danas Džoni Keb izgleda pomalo zastarjelo, njegova ideja bila je izuzetno dalekovida. Kompanija Waymo sve više širi mrežu autonomnih taksija, a među gradovima koji testiraju ovu tehnologiju našao se i London.

Istovremeno, mnogi savremeni automobili već mogu sami da se parkiraju, što potvrđuje da je Dik vrlo precizno naslutio pravac razvoja automobilizma.

Virtuelna stvarnost

Može se raspravljati o tome koliko je virtuelna stvarnost zaista zaživjela u svakodnevnom životu, uprkos velikom broju dostupnih VR uređaja. Mnogi ih koriste rijetko, pa često završavaju skupljajući prašinu.

Filip K. Dik ovu ideju istražuje u romanu „Do Androids Dream of Electric Sheep?“, u kojem predstavlja uređaj nazvan Empathy Box. On omogućava korisniku da toliko duboko uroni u virtuelno iskustvo da više ne može da razlikuje tehnološku iluziju od stvarnog svijeta.

Iako se danas ne preporučuje dugo nošenje VR naočara, Dikova vizija govori o bijegu od stvarnosti i mogućnosti da tehnologija postane uvjerljivija od života. Upravo ta ideja kasnije je postala jedna od osnova svijeta prikazanog u „Blade Runneru“.

Sama činjenica da virtuelna stvarnost danas postoji pokazuje koliko je njegovo predviđanje bilo tačno. Ostaje samo nada da ljudi neće postati podjednako opsjednuti ovom tehnologijom kao likovi iz njegovih priča.

Internet

Za očeve interneta smatraju se Vinton Serf i Robert Kan, dok je Tim Berners-Li kasnije razvio prvu veb-stranicu. Ipak, Dik je još 1969. godine u romanu „Ubik“ zamislio sopstvenu verziju umreženog svijeta.

Roman prati Džoa Čipa, tehničara zaposlenog u agenciji koja se bavi vidovnjacima, koji počinje da primjećuje promjene u stvarnosti i koristi misterioznu supstancu Ubik kako bi ih poništio.

Iako je radnja izrazito naučnofantastična, Dik je u njoj predstavio koncept koji danas poznajemo kao Internet stvari (Internet of Things) – mrežu međusobno povezanih uređaja.

Istina, nije bio prvi koji je razmišljao o globalnoj komunikacionoj mreži. Džordž Orvel, Mark Tven i Isak Asimov takođe su imali slične ideje.

Međutim, Dik je otišao korak dalje i predvidio onlajn pretplate koje korisnicima ograničavaju pristup sadržaju ukoliko ne plate. U tom smislu, moglo bi se reći da je decenijama unaprijed naslutio model na kojem danas funkcionišu servisi poput Netfliksa.

Vještačka inteligencija

Kada je riječ o vještačkoj inteligenciji, Filip K. Dik joj se vraćao u više svojih djela, a najpoznatije među njima je upravo „Do Androids Dream of Electric Sheep?“, po kojem je nastao „Blade Runner“.

Glavni junak Rik Dekard ima zadatak da pronađe odbjegle replikante – androide koji su pobjegli od svoje prvobitne namjene i pokušavaju da se neprimjetno uklope među ljude.

Iako je čovječanstvo još daleko od razvoja robota poput modela Nexus-6, Dikova upozorenja djeluju sve manje nevjerovatno. Roman istražuje opasnosti stvaranja bića koja izgledaju i ponašaju se gotovo identično kao ljudi, kao i posljedice koje takav tehnološki napredak može donijeti.

U priči postoje testovi kojima se utvrđuje da li je neko čovjek ili android, a pominje se čak i mogućnost stvaranja sintetičkih životinja koje su odavno izumrle.

Takve ideje nekada su djelovale nezamislivo, ali razvoj savremene vještačke inteligencije pokazuje da budućnost možda ipak neće biti toliko drugačija od one koju je Dik zamišljao.

Personalizovane reklame

Sljedeći put kada vam se na internetu pojavi reklama za proizvod koji ste maločas gledali na Amazonu, sjetite se Filipa K. Dika.

Jedno od njegovih najpreciznijih predviđanja pojavilo se još 1954. godine u kratkoj priči „Sales Pitch“. Radnja je smještena u svijet zatrpan reklamama u kojem proizvodi aktivno pokušavaju da se prodaju potencijalnim kupcima.

Glavni junak neprestano pokušava da pobjegne od upornog robota prodavca koji čini sve da ga ubijedi da ga kupi.

Srećom, još nismo stigli do toga da nam robotski usisivači kucaju na vrata, ali današnje internet stranice koriste kolačiće i podatke o pretraživanju kako bi prikazivale oglase prilagođene svakom korisniku.

Najbliži prikaz takve budućnosti na filmu dao je Stiven Spilberg u adaptaciji „Minority Report“, gdje lik Toma Kruza na svakom koraku prate hologramske reklame prilagođene upravo njemu.

Ono što je nekada djelovalo kao daleka budućnost danas više ne izgleda tako nevjerovatno.

Izvor: BGR