Okeani se “kuvaju”: Morski toplotni talasi utiču i na kopno, a daju energiju i olujama !
Razlika je još izraženija u istočnom Mediteranu, gde je ove godine 70 odsto mora bilo zahvaćeno morskim toplotnim talasima, dok bi taj procenat u svetu bez klimatskih promena iznosio samo devet odsto.
Evropska mora se pregrevaju, a za to su krive klimatske promene, upozorili su istraživači dodajući da morski toplotni talasi ugrožavaju ekosisteme i priobalne zajednice.
Atlantik i Sredozemno more su znatno topliji nego što je to uobičajeno, a u pojedinim delovima mora oko Evrope temperature su ove nedelje i do šest stepeni Celzijusa iznad proseka.
Iza svega stoji klima koja se ubrzano menja, naveli su naučnici iz konzorcijuma “World Weather Attribution” u studiji objavljenoj u sredu. Oni su utvrdili da globalno zagrevanje stoji iza ovogodišnjih rekordno visokih temperatura mora.
Izveštaj je objavljen tokom leta koje su obeležili rekordni toplotni talasi, suše i požari, sve pojave koje klimatske promene dodatno pogoršavaju.
Slično je i u moru, rast temperatura šteti morskim vrstama, podstiče širenje populacija meduza i povećava rizik od razarajućih oluja kasnije tokom godine.
“Ovog leta smo zabeležili zaista ekstremno visoke temperature mora širom Evrope”, rekla je Ketrin Gregori, klimatološkinja sa Univerziteta u Bernu i jedna od autorki studije.
“Do jula je prosečna temperatura celog Sredozemnog mora bila nešto iznad 27 stepeni Celzijusa, što je bila najviša vrednost zabeležena u julu otkad postoje merenja. Plutača zapadno od Majorke je pokazala temperaturu višu od 33 stepena na otvorenom moru… a slične ekstremne uslove zabeležili smo i u severnom Atlantiku”, precizirala je.
Naučnici su koristili recenzirane metode kako bi analizirali četiri regiona: istočni i zapadni Mediteran, Atlantik u području Biskajskog zaliva i Iberijskog poluostrva, kao i mora oko Irske i zapadne Britanije.
“Utvrdili smo da su uslovi tokom morskog toplotnog talasa u julu bili najekstremniji otkad postoje merenja u zapadnom Mediteranu, keltskom regionu i području Biskajskog zaliva i Iberijskog poluostrva”, rekla je Gregori.
Naučnici su zaključili da su klimatske promene zagrejale oba mediteranska regiona za dva stepena, dok je temperatura voda oko Iberijskog poluostrva povećana za 1,4 stepena, a mora oko Irske za 1,3 stepena.
Globalno zagrevanje je takođe višestruko povećalo obim morskih toplotnih talasa. Istraživači su ovogodišnje uslove uporedili sa uslovima koji bi vladali u svetu bez klimatskih promena. Ove godine čak 90 odsto Biskajskog zaliva bilo je zahvaćeno visokim temperaturama, kao i 80 odsto zapadnog Mediterana. Simulacija je pokazala da bi bez globalnog zagrevanja bilo pogođeno samo 40 odsto svakog pogođenog regiona.
Razlika je još izraženija u istočnom Mediteranu, gde je ove godine 70 odsto mora bilo zahvaćeno morskim toplotnim talasima, dok bi taj procenat u svetu bez klimatskih promena iznosio samo devet odsto. Oko Irske, zahvaćena površina smanjuje se sa 80 na 30 odsto.
Okeani upijaju ogromnu većinu viška toplote koja nastaje sagorevanjem fosilnih goriva. Toplije vode primoravaju neke vrste da se sele u potrazi za hladnijim morima, dok su one koje ne mogu da migriraju, poput korala i morskih trava, izložene riziku od masovnog uginuća.
Toplija mora utiču na živi svet
“Imamo ono što nazivamo pobednicima i gubitnicima. Tako mnoge vrste postaju sve ređe ili potpuno nestaju, dok se druge naglo šire i razmnožavaju”, rekao je Džon Bruno, ekolog sa Univerziteta Severne Karoline u Čepel Hilu i jedan od koautora studije.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primer, ribari su primetili da se hobotnice šire ka severu. Međutim, na tom putu, zbog velike potrebe za hranom, uništavaju ulov školjki i rakova. U Francuskoj meduze, kojima pogoduju toplije vode, začepljuju sisteme za dovod vode u nuklearnim elektranama.
Pored uticaja na ekosisteme i ribarsku industriju, morski toplotni talasi povećavaju i opasnost od ekstremnih vremenskih pojava za priobalne zajednice. Naučnici su naveli da topla mora dodatno pojačavaju opasnu kombinaciju visokih temperatura i velike vlažnosti duž obale, dok istovremeno stvaraju dodatnu vlagu koja može da podstakne oluje, poput smrtonosnih poplava koje su 2024. godine pogodile Valensiju.
“Utvrdili smo da veoma visoke temperature površine mora daju dodatnu energiju olujama”, zaključila je Gregori.
izvor : (EUpravo zato/Politico)
