Bitka za minerale budućnosti: Može li Australija slomiti kineski monopol?

Australija pokreće projekt vrijedan milijardu dolara kako bi se suprotstavila kineskoj dominaciji na tržištu rijetkih zemnih metala, što je potez od strateške važnosti za globalnu ekonomiju i zelenu tranziciju.

U pustom krajoliku Eneabbe, tri sata vožnje sjeverno od Pertha, nalazi se ogromno nalazište ovih ključnih minerala neophodnihz za proizvodnju električnih vozila, vjetroturbina i obrambene opreme. Australska vlada podupire rudarsku firmu velikim zajmom za vađenje i preradu metala, s ciljem prekida lanca za snabdijevanje koji je Kina monopolizirala, piše BBC.

Kineski monopol i globalna zavisnost

Moć kineskog monopola nad rijetkim zemnim metalima osjetila se tokom trgovinskih ratova bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa. Kada je Peking ograničio izvoz, koristeći ga kao snažan adut u pregovorima o carinama, proizvođači širom svijeta našli su se u kriznoj situaciji. S uzbunom su shvatili da Kina ima moć zaustaviti njihove tvornice.

Ford je čak na sedam dana zaustavio proizvodnju svog popularnog SUV-a Explorer u tvornici u Chicagu. Mjesec dana kasnije, izvršni direktor Jim Farley otkrio je da je pauza uzrokovana nedostatkom rijetkih zemnih metala, priznajući da se firma i dalje bori osigurati pouzdano snabdijevanje. “To je iz dana u dan”, rekao je gospodin Farley za Bloomberg TV. Iako je Peking u međuvremenu ublažio ograničenja, strah od novih poremećaja ostaje sve dok ne postoji čvrst trgovinski sporazum.

“Zapad je propustio priliku – to je stvarnost. A Kina je bila dugoročno usmjerena. Vidjela je korist i bila je spremna ulagati u to”, kaže Jacques Eksteen, voditelj katedre za ekstraktivnu metalurgiju na Univerzitetu Curtin.

Zašto su rijetki zemni metali ključni

Naziv “rijetki zemni metali”, koji se odnosi na 17 elemenata periodnog sistema, donekle je pogrešan. Ti su metali lagani, izuzetno čvrsti i otporni na toplotu, što ih čini idealnima za male električne motore. “Rijetki zemni metali nisu rijetki niti oskudni. Zlato je oskudno, ali nije kritičan materijal”, objašnjava profesor Eksteen. Problem nije u količini, već u činjenici da “negdje u lancu snabdijevanja imate jednu ili možda nekoliko zemalja koje kontrolišu to usko grlo”.

Rijetki zemni metali su, međutim, kritični. U prosječnom električnom vozilu, motori zasnovani na njima nalaze se u desecima komponenti, od bočnih retrovizora do brisača. Danas gotovo svi ti minerali dolaze iz Kine, koja sada čini više od polovine globalnog iskopavanja i skoro 90% prerade. SAD uvozi 80% svojih rijetkih zemnih metala iz Kine, dok se Evropska unija oslanja na Kinu za čak 98% svog snabdijevanja.

Slučajno otkriće i veliki izazov

“Kina je od tada vrlo namjerno i otvoreno nastojala kontrolisati tržište u svrhu podrške svojoj nizvodnoj proizvodnji i obrambenoj industriji”, kaže Dan McGrath, voditelj odsjeka za rijetke zemne metale u firmi Iluka Resources.

Upravo se Iluka nada napraviti pomak u toj kontroli. Firma je godinama u Australiji vadila cirkon i titanijev dioksid, a slučajno se pokazalo da nusproizvodi sadrže disprozij i terbij – neke od najtraženijih rijetkih zemnih metala. Tijekom godina, Iluka je stvorila zalihe vrijedne više od 650 miliona dolara.

Međutim,, prerada je znatno veći izazov. “Hemijski su vrlo slični, pa je za pokušaj njihovog odvajanja potreban ogroman broj faza”, objasnio je profesor Eksteen. “Također, imate ostatke i otpad s kojima se morate nositi u ovoj industriji, a to je problematično. Često proizvode radioaktivne materijale. To dolazi s cijenom.”

Strateška potreba i državna podrška

Upravo zbog toga australska vlada posuđuje Iluki 1,65 milijardi australskih dolara za izgradnju rafinerije. Iluka predviđa da će potražnja za rijetkim zemnim metalima porasti za 50-170% u period od deset godina. “Očekujemo da ćemo moći snabdijevati značajan dio zapadne potražnje za rijetkim zemnim metalima do 2030. godine”, kaže McGrath.

“Ova rafinerija i Ilukina predanost poslovanju s rijetkim zemnim metalima alternativa su Kini.” Međutim, rafineriji će trebati još dvije godine da se izgradi. “Bez strateškog partnerstva koje imamo s australskom vladom, projekt rijetkih zemnih metala ne bi bio ekonomski isplativ”, priznaje McGrath.

Australska ministrica resursa Madeleine King naglašava da je vladina intervencija neophodna. “Otvoreno međunarodno tržište kritičnih minerala i rijetkih zemnih metala je fatamorgana. Ne postoji”, kaže ona, dodajući: “Možemo ili sjediti prekrštenih ruku i ne činiti ništa po tom pitanju… ili možemo preuzeti odgovornost za razvoj industrije rijetkih zemnih metala ovdje koja će se takmičiti s tim tržištem.”

Ekološki izazovi i budućnost

Australija se mora suočiti i s problemom zagađenja. U Kini je šteta za okolinu od prerade dovela do prodiranja hemikalija i radioaktivnog otpada u vodotoke. Prerada je prljav posao koji uključuje ekstrakciju, luženje i rafiniranje, pri čemu nastaju radioaktivne komponente.

“Mislim da ne postoji metalna industrija koja je potpuno čista… nažalost, ponekad je to stvar biranja manjeg zla”, kaže profesor Eksteen, ali dodaje: “U Australiji imamo mehanizme za rješavanje toga.

Imamo pravno okruženje i okvir za rad s tim kako bismo se barem odgovorno nosili s tim.” Iako će izgradnja nove industrije potrajati, čini se da Australiji mnogo toga ide u prilog dok se pozicionira kao pouzdaniji, čišći i, što je ključno, nezavisan izvor rijetkih zemnih metala, prenosi Index.hr.

izvor : banjaluka.net