Kad se gradio ovaj kvart prosvjedovalo je više od 30.000 ljudi !

Danas je jedna od najvećih atrakcija europske metropole.

Bjørvika Barcode nalazi se na bivšem pristaništu u središtu Osla. Prilikom izgradnje su otkriveni ostaci najmanje devet potopljenih brodova, a vizura grada zauvijek se promijenila.

Kao glavna karakteristika suvremene skandinavske arhitekture često se izdvaja održivost, a iznimka nije ni Oslo. Tako je urbani razvoj oko Oslofjorda fokusiran na uključivanje prirode (očuvanje zelenih površina i pogled na vodu) te uporabu ekoloških materijala.

A to se najbolje vidi u četvrti Bjørvika, u kojoj se nalazi i čuvena zgrada Opere u Oslu, jedna od najpoznatijih i najfotografiranijih znamenitosti norveške prijestolnice, u kojoj danas živi nešto više od milijun ljudi.

Građevine u spomenutom kvartu savršena su kombinacija stakla, betona i drveta, a pažnju turista osobito plijeni i Bjørvika Barcode, vizualno atraktivan kompleks od 12 nebodera različite visine i širine.

U NJIMA SE NALAZE 400-TINJAK STANOVA, NIZ RESTORANA, TRGOVINA, GALERIJA…

Zgrade su osmišljene tako da, kad se gledaju zajedno, nalikuju barkodu, s tim da svaka od njih ima vlastiti prepoznatljivi karakter. Iste su dom vodećih nacionalnih i međunarodnih tvrtki, u kojima radi oko 10.000 ljudi. U njima se također nalaze 400-tinjak stanova, dječji vrtić, niz restorana, trgovina, galerija… Čitav koncept Bjørvika Barcode osmišljen je kao prozračan geometrijski sustav koji će biti otvoren prema fjordu te propuštati dovoljno svjetlosti.

Slikovito i moderno naselje Bjørvika nalazi se na bivšem pristaništu i industrijskom zemljištu u središtu Osla. Od 2000-tih prolazi kroz intenzivnu urbanu obnovu, tijekom koje je ova nekadašnja kontejnerska luka pretvorena u jedan od najatraktivnijih dijelova grada.

Najviša zgrada u sklopu kompleksa Bjørvika Barcode ima oko 100 metara, a prije realizacije čitavog projekta vodila se intenzivna javna rasprava o visini i obliku zgrada.

VIŠE OD 30.000 LJUDI 2007. POTPISALO JE PETICIJU PROTIV IZGRADNJE NEBODERA

Dugačke i uske, sve građevine zamišljene su tako da, umjesto da tvore masivni zid prema Oslofjordu, doprinesu otvorenosti, prodiranju svjetlosti i transparentnosti u tom području grada. I dok su neki bili oduševljeni ”svježom” arhitekturom, koja je trebala preoblikovati urbani krajolik i smanjiti pritisak na brzorastuću norvešku prijestolnicu bez smanjenja postojećih zelenih površina, mnogi su žestoko kritizirali projekt Bjørvika Barcode.

Pojedini arhitekti i velik dio stanovnika Osla nove zgrade doživjeli su kao nepotrebnu barijeru između fjorda i ostatka grada. Za iste su rekli da će uništiti karakter Osla kao otvorenog, niskog grada s puno zelenih površina i baciti trajnu sjenu na susjedne četvrti u korist nekolicine bogatih.

U znak prosvjeda, više od 30.000 ljudi 2007. potpisalo je peticiju protiv izgradnje nebodera, a prema jednom istraživanju iz iste godine, čak 71 % Osloanaca protivilo se realizaciji čitavog projekta.

ISTO NASELJE SKRIVA NAJVEĆU ZBIRKU POVIJESNIH BRODOLOMA U NORVEŠKOJ

A znate li da su tijekom izgradnje Bjørvika Barcodea otkriveni ostaci najmanje devet brodoloma, od kojih su neki dugački i do 18 metara, za koje se procjenjuje da datiraju iz prve polovice 16. stoljeća? To je ujedno i najveća zbirka povijesnih brodoloma ikad pronađenih u čitavoj Norveškoj!

Naime, četvrt Bjørvika sve do sredine 19. stoljeća bila je pod vodom, a na toj lokaciji u 21. stoljeću pronađeno je oko 1100 glinenih predmeta, kineskog porculana i drugih artefakata. Dio njih danas je izložen u Norveškom pomorskom muzeju.

izvor : Putni Kofer.hr

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *