Lijekovi protiv bolova mogu ozbiljno ugroziti zdravlje: Farmaceutkinja upozorava na greške koje mnogi prave
Bol može značajno narušiti kvalitet života, bilo da je posljedica povrede, upale ili hirurške intervencije, bilo da traje mjesecima ili godinama i ometa svakodnevne aktivnosti.
Osim prepoznavanja i pravilnog liječenja bola, važno je voditi računa i o bezbjednoj primjeni lijekova.
Tako, na primjer, osoba koja uzme lijek protiv glavobolje, a zatim i preparat za prehladu koji sadrži istu aktivnu supstancu, može nesvjesno uzeti veću dozu lijeka nego što je planirala. Farmaceut ima važnu ulogu u prepoznavanju ovakvih rizika i savjetovanju pacijenata.
Bol nije uvijek vidljiv, ali njegove posljedice mogu biti veoma ozbiljne. Osobe koje žive s hroničnim bolom često se suočavaju s poremećajem sna, smanjenom pokretljivošću, otežanim obavljanjem svakodnevnih aktivnosti i emocionalnim opterećenjem. Zbog toga je važno da se njihove tegobe ne umanjuju i da im se omogući pristup odgovarajućoj zdravstvenoj zaštiti.
Važno je podići svijest o značaju adekvatnog liječenja, ali i podsjetiti javnost da uspješno ublažavanje bola podrazumijeva mnogo više od samog uzimanja lijeka. Ono zahtijeva razumijevanje uzroka tegoba, individualni pristup pacijentu i odgovornu primjenu dostupnih terapija.
– U zavisnosti od vrste, intenziteta i uzroka bola, u terapiji se koriste različite grupe lijekova. Među najčešće primjenjivanim su paracetamol i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, kao što su ibuprofen, naproksen i diklofenak.
Kod određenih vrsta bola koriste se i drugi lijekovi, uključujući preparate za lokalnu primjenu i lijekove namijenjene liječenju neuropatskog bola – objašnjava Emilija Trbović, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.
Paracetamol može oštetiti jetru
Paracetamol se često koristi za ublažavanje blagih do umjerenih bolova i snižavanje povišene tjelesne temperature. Iako je široko dostupan, njegova primjena zahtijeva oprez, posebno kada je riječ o ukupnoj dnevnoj dozi i istovremenom uzimanju više preparata koji ga sadrže.
Prekoračenje preporučene doze može dovesti do ozbiljnog oštećenja jetre.
– Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, poput ibuprofena, naproksena i diklofenaka, djeluju protiv bolova i upale, zbog čega se često koriste kod bolova u mišićima i zglobovima, menstrualnih bolova i pojedinih drugih bolnih stanja. Međutim, njihova primjena nije bez rizika.
Mogu izazvati neželjene efekte na želucu i crijevima, uticati na funkciju bubrega, povisiti krvni pritisak i povećati određene kardiovaskularne rizike – kaže Trbović.
Poseban oprez potreban je kod starijih osoba, pacijenata s hroničnim bolestima, trudnica i osoba koje uzimaju terapiju za sprečavanje zgrušavanja krvi.
Važno je naglasiti da različiti lijekovi protiv bolova nisu međusobno zamjenjivi u svim situacijama. Izbor terapije treba prilagoditi pacijentu, njegovom zdravstvenom stanju i drugim lijekovima koje koristi.
Kombinovanje više lijekova iz iste grupe, na primjer ibuprofena i diklofenaka, uglavnom se ne preporučuje bez izričitog savjeta zdravstvenog stručnjaka, jer može povećati rizik od neželjenih dejstava bez odgovarajuće dodatne koristi.
Kod hroničnog bola obični analgetici nisu uvijek dovoljni
– Kod pojedinih vrsta bola, kao što su neuropatski bol ili hronični bol povezan s određenim bolestima, uobičajeni analgetici često nisu dovoljni.
U takvim slučajevima ljekar može propisati specifičnu terapiju, dok se opioidni analgetici primjenjuju samo u pažljivo odabranim situacijama, uz procjenu koristi i rizika i odgovarajuće praćenje pacijenta – ističe Trbović.
Farmaceut ima značajnu ulogu u racionalnoj i bezbjednoj upotrebi lijekova protiv bolova. Kao zdravstveni stručnjak kojem se građani često prvo obraćaju zbog blažih i svakodnevnih tegoba, farmaceut može pomoći u izboru odgovarajućeg preparata, objasniti način njegove primjene i ukazati na moguće rizike.
Savjet farmaceuta ne podrazumijeva samo preporuku koji lijek uzeti već i procjenu da li je samoliječenje uopšte odgovarajuće.
Prilikom razgovora s pacijentom, farmaceut uzima u obzir nekoliko važnih pitanja: koliko dugo bol traje, gdje je lokalizovan, kakvog je karaktera, da li se ranije javljao, koje lijekove pacijent već koristi i da li ima hronične bolesti ili alergije.
Ove informacije pomažu u prepoznavanju situacija u kojima je moguće preporučiti odgovarajući lijek bez recepta, ali i onih u kojima je neophodno uputiti pacijenta ljekaru.
– Značajna je i uloga farmaceuta u edukaciji o pravilnom doziranju, vremenskim razmacima između doza, trajanju samoliječenja i mogućim interakcijama s drugim lijekovima. Posebna pažnja posvećuje se pacijentima koji istovremeno uzimaju više lijekova, starijim osobama, trudnicama i osobama s hroničnim oboljenjima – upozorava Trbović.
Ona dodaje da farmaceut treba da prepozna i upozoravajuće simptome koji zahtijevaju medicinsku procjenu.
Jak ili iznenadan bol, bol koji se pogoršava, ponavlja ili ne prolazi uprkos primjeni odgovarajuće terapije, kao i bol praćen drugim zabrinjavajućim simptomima, ne treba prikrivati dugotrajnim samostalnim uzimanjem analgetika.
Dostupni bez recepta ne znači i bezopasni
Lijekovi protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta korisni su kada se primjenjuju pravilno i u skladu s uputstvom. Ipak, njihova dostupnost ne znači da su bez rizika.
Česta ili dugotrajna primjena bez utvrđivanja uzroka tegoba može odložiti postavljanje dijagnoze, dok nepravilno doziranje i kombinovanje preparata mogu dovesti do ozbiljnih neželjenih posljedica.
Zbog toga je važno da građani pažljivo pročitaju uputstvo za lijek, poštuju preporučene doze i ne prekoračuju trajanje samoliječenja navedeno u uputstvu ili preporučeno od strane zdravstvenog stručnjaka. Ukoliko bol ne prolazi, potrebno je potražiti savjet ljekara umjesto samostalnog povećavanja doze ili uvođenja dodatnih lijekova, prenosi Kurir.
Izvor: Srpskainfo
