Dužnička kriza prijeti da pogodi i najbogatije zemlje svijeta !

Međunarodni monetarni fond, koji se obično poziva u pomoć kada siromašne zemlje zapadnu u dužničke probleme, ove nedjelje će se suočiti sa sve brojnijim znacima problema u najbogatijim zemljama.

Vlade u Americi, Evropi i Japanu suočile su se sa skokom troškova zaduživanja na najviše nivoe u posljednjih nekoliko decenija, dok američki rat protiv Irana podstiče rast inflacije. To znači da moraju da izdvajaju više novca za servisiranje istorijski visokih dugova — što ih zauzvrat primorava da se još više zadužuju. To prijeti da preraste u začarani krug.

Sve to stvara potpuno obrnutu pozadinu za godišnje sastanke MMF-a i Svjetske banke u Bangkoku, gdje će se ministri finansija i guverneri centralnih banaka okupiti počev od ponedjeljka.

Zemlja domaćin nekada je bila epicentar velike krize tržišta u razvoju. Institucije koje su domaćini skupa donedavno su bile zaokupljene postkovid problemima slabijih ekonomija. Sada je fokus na problemima koji potiču iz razvijenog svijeta — „najgorih prestupnika” kada je riječ o dugu, prema riječima direktorke MMF-a Kristalina Georgieva, ali koji možda neće ostati ograničeni samo na njega.

Kada troškovi zaduživanja rastu u samom jezgru globalnih finansija, kao što je tržište američkih državnih obveznica, obično dolazi do posljedičnog uticaja na potrošače, kompanije i vlade svuda drugdje.

Kada Federalne rezerve ili Banka Japana podižu kamatne stope, kao što to čine suočene sa cijenom nafte od 100 dolara po barelu, raste pritisak na njihove kolege na tržištima u razvoju da učine isto ili rizikuju odliv kapitala.

Georgieva kaže da su dug i energija, zajedno sa procvatom vještačke inteligencije koji snažno ubrzava neke ekonomije, ali zaobilazi većinu, među glavnim temama ovonedjeljne agende.

Ranije tokom rata sa Iranom naglašavala je otpornost svijeta, ali u posljednje vrijeme kombinacija rasta cijena energije, inflacije i kamatnih stopa učinila je da zvuči uznemirenije. „U normalnim vremenima, to ne bi bio ogroman problem”, rekla je prošlog mjeseca. „Ali ovo nisu normalna vremena, jer imamo nivoe duga u razvijenim ekonomijama na istorijskim maksimumima.”

„Na ulici”

Štaviše, upozorila je direktorka MMF-a, vlade koje moraju da plaćaju veće račune za kamate teško će moći da priušte druge stvari, poput pomoći svojim građanima u suočavanju sa visokim troškovima života. „Trebalo bi da se pripremimo na to da ljudi budu nezadovoljniji”, zaključila je. „Možda na ulici.”

Čak i prije najnovijeg talasa rasprodaje obveznica, vlade bogatih zemalja plaćale su više od 3,3 biliona dolara godišnje na ime kamata, više od globalne potrošnje na odbranu ili vještačku inteligenciju, saopštio je Institute of International Finance. Institut je ukazao na paralelu sa tržištima u razvoju iz prošlosti koja su bila „pogođena dužničkim problemima”.

Ti računi predstavljaju nasljeđe biliona dolara pozajmljenih tokom ere jeftinog novca koja je uslijedila nakon Globalne finansijske krize, kao i sada viših troškova refinansiranja. Prošlog mjeseca prosječan prinos na desetogodišnji javni dug u zemljama Grupe sedam dostigao je 4,3 odsto prvi put od 2008. godine.

Premija bogatih zemalja smanjuje se na tržištima državnog duga

Razlika u prinosima između zemalja u razvoju i razvijenih zemalja pala je na najniži nivo od 2007. godine

Na djelu je „opasna petlja”, kaže Frederic Neumann, glavni ekonomista za Aziju u HSBC Holdings Plc, pri čemu „rast troškova servisiranja duga navodi investitore da dodatno podižu kamatne stope”.

MMF već godinama upozorava na rastuće dužničke rizike i potrebu za smanjenjem budžetskih deficita. Njegova riječ praktično je zakon za zemlje u razvoju koje zavise od njegovih programa finansiranja povezanih sa reformama. Ali u zemljama koje nisu zajmoprimci, „taj uticaj je ograničen”, kaže Doug Rediker, bivši predstavnik SAD u MMF-u.

Izvještaj nadzornog tijela MMF-a pokazao je da je samo oko 15 odsto fiskalnih preporuka razvijenim ekonomijama poput SAD, Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva sprovedeno u potpunosti ili u velikoj mjeri.

Neki ekonomisti ne prihvataju tvrdnju da se takve zemlje nalaze na ivici dužničke krize, niti da su njihovi budžeti i obveznice najhitniji problem svijeta.

„Troškovi servisiranja duga rastu, što znači da su deficiti malo veći — ali pa šta?”, kaže Dario Perkins, generalni direktor u TS Lombard. Labava budžetska politika zapravo nije ono što podstiče rast prinosa, kaže on — „za mene je to jednostavna priča o nafti/monetarnoj politici” — a inflacija bi trebalo ponovo da padne kada se cijene energije stabilizuju.

„Oštri savjeti”

Što se tiče tržišta u razvoju, njihova poboljšana otpornost djelimično je rezultat teških lekcija naučenih tokom prethodnih kriza — poput one koja je počela u Bangkoku prije gotovo 30 godina.

Nakon što je potrošio devizne rezerve pokušavajući da odbrani fiksni kurs valute, Tajland je 1997. bio primoran da pusti baht da slobodno pliva. Problemi su se brzo proširili na Maleziju, Indoneziju i Južnu Koreju.

MMF je požurio da ponudi ogromne zajmove, koji su tada bili praćeni strožim uslovima štednje nego što je to generalno slučaj danas. Od tada su vlade pooštrile budžetska pravila i propise za banke i izgradile finansijske zaštitne mehanizme.

Šta kaže Bloomberg Economics

„Nekoliko tržišta u razvoju uradilo je domaći zadatak tokom prethodnih godina i u ovu epizodu tržišnih turbulencija ulazi u boljem ekonomskom stanju nego tokom prethodnih. Manji deficiti tekućeg računa i veća pokrivenost rezervama smanjuju potrebu da se trči MMF-u po novac.”

Adriana Dupita, zamjenica glavnog ekonomiste za tržišta u razvoju.

Neki azijski lideri ne ustručavaju se da upiru prstom u razvijene zemlje koje nisu pokazale sličnu razboritost.

Sada su „sistemski važne ekonomije svijeta te koje se suočavaju sa najvećim fiskalnim izazovima”, rekao je predsjednik Singapura Tharman Shanmugaratnam Georgieva na događaju uoči samita prošle nedjelje. „MMF neće moći da ih spase”, rekao je, ali njegovi „prilično oštri savjeti moraju se shvatiti ozbiljno”.

Razvijene ekonomije povećale su dug više od većine tržišta u razvoju

Promjena odnosa duga prema BDP-u od kraja 2007. godine

Svakako, skok prinosa drugdje imao je određeni uticaj na tržišta u razvoju. Naveo je investitore da smanje neke rizičnije opklade na obveznice tržišta u razvoju, a zemlje poput Tajlanda da razmatraju prodaju kratkoročnijeg duga, ali je taj uticaj bio ograničen.

Zemlje kojima nedostaje novca i koje se zadužuju kod multilateralnih banaka do sada su bile sklonije prilagođavanju postojećih kreditnih aranžmana povezanih sa projektima nego traženju novih, rekao je predsjednik Svjetske banke Ajay Banga za Bloomberg.

„Pritisnuti sa obje strane”

Ako su se fiskalni i finansijski rizici pomjerili ka bogatijim zemljama, isto bi moglo da važi i za političke rizike na koje je Georgieva upozoravala.

Građanski nemiri često su pratili ekonomske pritiske, kao što je bio slučaj u Aziji tokom krize krajem devedesetih godina. Jimena Blanco iz kompanije za poslovne informacije Verisk Maplecroft kaže da upravo u razvijenim zemljama takvi rizici sada najbrže rastu.

U indeksu građanskih nemira njene kompanije, Evropa je zabilježila najveće pogoršanje tokom prethodnih nekoliko godina, dok SAD i Kanada nisu daleko iza. Francuska je ovog mjeseca zabilježila eskalaciju studentskih protesta širom zemlje, pri čemu je više od 265.000 demonstranata zahtijevalo sredstva za rješavanje problema nedostatka nastavnika i pogoršanja stanja objekata.

Istovremeno, „inflacija i otplata duga zahtijevaju više od države”, kaže Blanco. „Stanovništvo je pritisnuto sa obje strane.”

izvor : Bankar.me