Zakon EU o deci na društvenim mrežama, donet na brzinu, mogao bi da bude noćna mora za primenu
Zakon EU o deci (EU Kids Act), koji je upravo najavljen, već je na udaru kritika zbog preširokog obuhvata i mogućih neželjenih posledica.
Osmišljen da ih zaštiti na internetu, ovaj zakon o deci nosi rizik da reguliše usluge koje zapravo ne zahtevaju regulaciju, kao i da omogući masovni nadzor, upozoravaju stručnjaci.
Osnovni principi su jednostavni i zasnivaju se na pristupu koji se postepeno pooštrava. Predlog zakona u potpunosti zabranjuje platformama društvenih mreža da nude svoje usluge deci mlađoj od 13 godina.
Za decu uzrasta od 13 do 15 godina bio bi uveden roditeljski nadzor. On bi starateljima omogućio da kreiraju „mini naloge“ kojima bi deca mogla da pristupaju preko naloga svojih staratelja.
To bi deci omogućilo pristup društvenim mrežama i platformama za deljenje video-sadržaja primerenim njihovom uzrastu. Uz zaštitne mere poput ograničenog broja društvenih kontakata i ograničenog vremena provedenog pred ekranom, do najviše jednog sata dnevno.
Konačno, osobe starije od 15 godina mogle bi da kreiraju sopstvene naloge.
Na šta će se zakon primenjivati
Zakon bi se odnosio na sve onlajn usluge koje korisnicima mlađim od 18 godina nude društvene mreže, platforme za deljenje video-sadržaja, onlajn video-igre, AI pratioce i četbotove.
Uključivao bi zabranu funkcija koje izazivaju zavisnost i algoritamskih preporuka zasnovanih na profilisanju korisnika, kao i beskonačnog skrolovanja bez tačaka za zaustavljanje, trikova kojima se korisnici nagrađuju, puš obaveštenja tokom vremena predviđenog za spavanje i neželjenog kontakta sa nepoznatim osobama.
AI pratioci i četbotovi morali bi po pravilu da budu isključeni. Bilo bi im zabranjeno da simuliraju međuljudske odnose na način koji stvara emocionalnu zavisnost.
Profili maloletnika po pravilu bi morali da budu privatni. Pristup geolokaciji, kameri i mikrofonu bio bi isključen. Morali bi da postoje i jednostavni načini da maloletnici blokiraju i utišaju druge korisnike, efikasni alati za upravljanje vremenom provedenim na internetu, kao i bezbedni sistemi za preporuku sadržaja koje deca mogu da kontrolišu, prilagođavaju i resetuju.
Pružaoci usluga morali bi da koriste alate za proveru uzrasta korisnika.
Roditelji imaju glavnu ulogu
„Naša deca danas koriste najsofisticiranije tehnologije koje su ikada napravljene. Tehnologije koje nikada nisu bile osmišljene imajući njihovu dobrobit na umu“, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
„Naš Zakon o deci menja teret dokazivanja. Na platformama je da pokažu da su bezbedne po samom dizajnu. A roditeljima vraćamo glavnu ulogu. Dajemo im alate koji će im pomoći da svoju decu vode kroz bezbedniji onlajn svet“.
Međutim, kao i uvek kada je reč o regulisanju interneta, postoje bojazni da bi zakon mogao da proizvede neželjene posledice.

Na udaru i video-igre i drugi sadržaji
„Predloženi Zakon o deci ne reguliše samo društvene mreže, već i onlajn video-igre, platforme za deljenje video-sadržaja i AI usluge. Ovaj široki obuhvat doveo je do ograničenja koja se primenjuju na različite kategorije usluga, a koja ne odražavaju način na koji deca koriste internet, poput ograničenja onlajn video-igara na jedan sat dnevno“, rekao je Patrik Grejdi. On je šef evropskog sektora za tehnologiju pri Fondaciji za informacione tehnologije i inovacije (ITIF).
„On takođe tretira sve društvene mreže isto. Čak i kada imaju različite funkcije i načine rada. Istovremeno, čitave kategorije novih alata, poput AI tutora, prerano se ograničavaju. A kako se internet bude razvijao, granice između predloženih kategorija postajaće sve nejasnije“.
Postoje i velika potencijalna pitanja u vezi sa privatnošću. Provera uzrasta dece znači da bi se proveravao i uzrast odraslih. Koncept „staratelja“ podrazumeva nekakav način provere porodičnih odnosa. To je veoma daleko od uobičajenog evropskog principa minimizacije podataka.
Evropska komisija moraće da odgovori na neka složena pitanja o tome kako može da obezbedi da pravila ne stvore infrastrukturu koja omogućava praćenje uzrasta, povezivanje identiteta i masovni nadzor, rekao je Danijel Fridlender. On je viši potpredsednik i šef Udruženja kompjuterske i komunikacione industrije (CCIA Europe).
Primamljivo za sajberkriminalce
„Ako ovaj sistem bude zahtevao velike količine osetljivih podataka o deci, odraslima i porodičnim odnosima, stvoriće ozbiljne rizike za sve. Komisija ne može da ih tretira kao puka pitanja implementacije kada se ključni tehnički zahtevi, zahtevi u pogledu privatnosti i bezbednosti ostavljaju za naknadne implementacione i delegirane akte“, rekao je on.
„Prikupljanje informacija o uzrastu, identifikacionih podataka i podataka koji povezuju decu sa roditeljima ili starateljima u ovakvom obimu nesumnjivo bi predstavljalo privlačnu metu za sajberkriminalce“.
Zakonodavni predlog podnet je Evropskom parlamentu i Savetu EU na razmatranje i usvajanje. Evropska komisija poručuje da je „od suštinskog značaja“ da bude usvojen brzo.
izvor : Ema Vulkot, saradnica Forbes
