Kako mafija pretvara švedsku djecu u ubice !

U noći na subotu u centru švedskog grada Javlea, oko 170 kilometara sjeverno od Stokholma, trinaestogodišnji dječak pucnjevima iz pištolja ranio je šestoro mladih ljudi.

Srećom, niko nije smrtno stradao niti je teže povrijeđen. Dječak je u policijskom pritvoru proslavio 14. rođendan. Nakon ispitivanja preuzela ga je socijalna služba. Protiv njega neće biti podignuta optužnica za šest pokušaja ubistava jer u Švedskoj mlađi od 15 godina ne mogu krivično odgovarati.

“U Javleu od 2020. traje sukob između dvije lokalne kriminalne grupe. Sukob potiče od ilegalnog tržišta narkotika, zatim novca i potom časti. Jedni pucaju na druge i tako je nastala spirala osvete. Sumnja se da ovaj dječak pripada grupi koja je uključena u sukob”, rekao je za Index Diamant Salihu, novinar švedske javne radiotelevizije (SVT), koji već godinama prati kriminalno podzemlje.

Regrutacija često počinje već u osnovnoj školi

Nasilni obračuni organizovanog kriminala već godinama su švedska svakodnevica, ali u posljednje vrijeme bilježi se posebno zabrinjavajući razvoj. Od januara do avgusta ove godine čak 66 djece u dobi od 13 i 14 godina uhapšeno je zbog sumnje u počinjenje nasilnih krivičnih djela povezanih s organizovanim kriminalom. Četvoro osumnjičenih bilo je u dobi od sedam do 12 godina.

Regrutacija često počinje već nakon četvrtog razreda osnovne škole. Meta su obično djeca koja odrastaju izložena nasilju u porodici i drugim socioekonomski osjetljivim okruženjima. Policija kaže da su takva djeca “već na neki način edukovana da se problemi rješavaju nasiljem i da se o tome ćuti”.

Zato policija edukuje školsko osoblje i socijalne službe da na vrijeme prepoznaju maloljetnike koji bi mogli završiti kao počinioci krivičnih djela za račun kriminalnog podzemlja. U ovom konkretnom slučaju, smatra Salihu, sistem je očito zakazao.

“I policija i socijalna služba dobro su znali šta se događa u Javleu. Policija je imala informacije da se trinaestogodišnjak kreće u društvu sumnjivih osoba. Kao novinar koji dugo prati ove teme, u tako nasilnim okolnostima očekivao bih da lokalna nadležna tijela djeluju u suzbijanju sukoba.”

“Otupili smo na ovakve pucnjave”

Regrutovanje djece i mladih najčešće se događa onlajn, u aplikacijama poput Telegrama, preko kojih kriminalne bande traže osobe spremne da počine nasilna djela u dobi od 12 do 17 godina. Policijske istrage pokazuju da se potencijalni počinioci sami javljaju na “oglase”. Potom se komunikacija premješta u zatvorene grupe za čet na aplikacijama kao što je Signal.

Tokom ove godine pojavili su se novi pristupi u regrutovanju švedske djece. Kriminalci sve više traže od mlađih tinejdžera da ne djeluju lično, nego da angažuju svoje vršnjake za počinjenje nasilnih zločina.

Tako se udaljavaju od počinioca i dodaju više posrednika između sebe i osobe koja će na kraju povući obarač ili baciti bombu. S druge strane, mladima se uvlačenje vršnjaka u posao čini nevinijim i bezopasnijim od pucanja na nekoga, ali posljedice i rizici su isti.

“U Švedskoj smo došli do situacije da smo otupili na ovakve pucnjave. Imali smo toliko pucnjava i eksplozija da je to postalo sasvim normalizovano. Zadovoljni smo da u Javleu ovaj put niko nije teže stradao, ali trebalo bi da nam bude šokantno da je trinaestogodišnjak pokušao ubiti šestoro ljudi na ulici u švedskom gradu”, rekao je Salihu.

Spuštanje granice krivične odgovornosti

Iako krivični progon po zakonu nije moguć, tužioci svejedno mogu sprovesti postupak kako bi se utvrdilo je li dijete mlađe od 15 godina počinilo krivično djelo. Nema izricanja kazne, ali određuje se nivo krivic kako bi se socijalnim službama omogućilo donošenje odgovarajućih mjera. Samo do jula ove godine sproveden je 51 takav postupak. Prije tri godine – nijedan.

U nadi da će obeshrabriti mlade od ulaska u svijet organizovanog kriminala i onemogućiti njihovu regrutaciju, švedska vlada nedavno je predložila spuštanje granice krivične odgovornosti za najteža djela na 14 godina. Međutim, prijedlog je naišao na dosta kritika, čak i od državnih tužilaca koji bi ga morali sprovoditi.

“Potreba za isprobavanjem novih metoda za rješavanje problema ne opravdava bilo kakve mjere. Ideja da se trend može preokrenuti zatvaranjem djece nije potkrijepljena istraživanjima i može biti potpuno kontraproduktivna. Ako se takve promjene žele sprovesti, moraju biti dobro promišljene i izvodive”, stoji u otvorenom pismu koje je 26 tužilaca juče uputilo dnevnom listu Dagens Nyheter.

Salihu je takođe skeptičan prema ovoj mjeri: “Imamo jasan trend da se sve mlađe osobe u sve većoj mjeri uvlače u ovu vrstu nasilnih krivičnih djela. Dob počinioca je u stalnom padu. Postoji rizik da će sa spuštanjem dobi krivične odgovornosti organizovani kriminal za širenje nasilja koristiti još mlađe osobe kojima prijete blaže kazne.”

“I desetogodišnjak može nositi oružje, zar ne?”

I tužioci u spomenutom pismu ističu da kriminalci nemaju skrupula i ne libe se angažovati ni mlađe tinejdžere: “I desetogodišnjak može nositi oružje, zar ne? Potrebna je hrabrost, snaga i upornost da se stvari preokrenu. Forsiranje promjene zakona ide brzo, ali posljedice loše reforme trajaće dugo. Nije prekasno za preispitivanje.”

Švedski novinar ističe kako vlasti imaju cijeli niz mjera za borbu protiv regrutovanja djece u organizovani kriminal. Na primjer, premještanje porodice u druga gradska područja ili u druga mjesta, daleko od očiju i ruke kriminalnog podzemlja. S druge strane, čak i kad uđu u sistem socijalne zaštite, budu smješteni u razne domove i popravne ustanove, teško je neprestano kontrolisati njihovu onlajne komunikaciju.

Vidljiv je opšti pad smrtonosnih pucnjava

Policija često prima pozive od roditelja ili osoblja socijalnih ustanova koji su pronašli planove za ubistvo ili druge zabrinjavajuće informacije na tinejdžerskim mobilnim telefonima. U pravilu se radi o informacijama koje pomažu u sprečavanju teških krivičnih djela. Samo tokom prošlog ljeta švedska policija uhapsila  je 12 mladih ljudi koji su pobjegli iz domova kako bi učestvovali u počinjenju teških krivičnih djela.

“Uprkos svemu, vidljiv je opšti pad smrtonosnih pucnjava u Švedskoj, iako smo na izuzetno visokom nivou u nordijskoj regiji. Na osnovu takvih podataka, mislim da smo na pravom putu. Ali proći će još mnogo godina prije nego što slomimo ovu kulturu nasilja koja je pustila korijenje među mladima”, zaključio je Salihu.