Ko je Mencho, najmoćniji trgovac drogom koji trenutno djeluje u svijetu?
Iz dobro čuvane planinske baze u srcu Sierra Madre, 59-godišnji Nemesio “Mencho” Oseguera vlada kao novi kralj droge Meksika, a u njegovom usponu pomažu ponovo buđenje američkog zanimanja za kokain i eskalacija Trampove administracije u ratu protiv fentanila, piše The Wall Street Journal.
Oseguera je decenijama pretvarao svoj kartel Jalisco Nueva Generación u transnacionalnu kriminalnu organizaciju dovoljno snažnu da uspostavi novi poredak u meksičkom podzemlju, istisnuvši kartel Sinaloa s pozicije najvećeg svjetskog dobavljača droge.
Kokain je jeftiniji i čišći nego ikad
Sinaloa, najveći meksički krijumčar fentanila, našao se na meti Trampove administracije koja je obećala iskorijeniti sintetički opioid. Represija je ostavila otvoreni prostor za Jalisco i njegovu trgovinu kokainom, uzdižući Osegueru na prvo mjesto.
“Mencho je danas najmoćniji trgovac drogom u svijetu”, rekao je Derek Maltz, donedavno vršilac dužnosti direktora Agencije za borbu protiv droge (DEA). Kokain u SAD-u jeftiniji je i čišći nego ikad prije.
Konzumacija u zapadnom dijelu SAD-a porasla je za 154 % od 2019. godine, a na istoku zemlje za 19 %. Nasuprot tome, upotreba fentanila u SAD-u počela je opadati sredinom 2023. i od tada je u stalnom padu.
Za nove korisnike kokain ne nosi stigmu ovisnosti o fentanilu. Ovisnici iz srednje klase i tragični prizori beskućnika koji su koristili crack-kokain 90-ih pomogli su okončati posljednju američku epidemiju kokaina.
Oseguera je odrastao siromašan prodajući avokado, a sada zarađuje bogatstvo od kupaca kokaina u SAD-u. Njegov kartel prevozi tone opojnog praha iz Kolumbije u Ekvador, a zatim na sjever do meksičke pacifičke obale brzim čamcima i takozvanim narko-podmornicama.
Nagrada za Osegueru – 15 miliona dolara
SAD je raspisao nagradu od 15 miliona dolara za Osegueru, ali on rijetko napušta svoj planinski kompleks. Malo je njegovih fotografija dostupno. Ljudi koji štite Osegueru nose raketne bacače sposobne probiti tenkovski oklop. Posjetiocima narkobosa pokriva se glava prije nego što krenu na šest sati dugu vožnju kroz teren posijan minama.
Oseguerino bogatstvo poraslo je nakon što je SAD izvršio pritisak na Meksiko da se suprotstavi kartelu Sinaloa, u kojem je i on sam započeo. Sinaloanci su pioniri u proizvodnji i krijumčarenju fentanila, industrijskom proboju koji je enormno povećao prihode kartela, ali i broj smrtnih slučajeva od predoziranja u SAD-u.
Hapšenje vođe kartela Sinaloa Joaquína “El Chapa” Guzmána u januaru 2016. i njegovo izručenje SAD-u pokrenuli su strmoglavi pad. Guzmánova četiri sina naslijedila su očevu imperiju, važnu zbog mreže krijumčarskih tunela ispod američko-meksičke granice.
Sinovi, poznati kolektivno kao Chapitosi, preusmjerili su proizvodne resurse na fentanil, koji je, u poređenju s heroinom koji je njihov otac dovozio u SAD po tonama, lakši za krijumčarenje i košta bitno manje u proizvodnji.
Chapitosi su prošle godine pokrenuli rat protiv Ismaela El Maya Zambade, 70-godišnjeg suosnivača kartela Sinaloa. Zambada je bio prisiljen ući u privatni avion za SAD zajedno s Joaquínom Guzmánom, jednim od El Chapovih sinova, koji se nadao blažoj kazni od američkih tužitelja.
U sukobima kartela ubijeno 5.000 ljudi
Obojica su završila u američkom pritvoru kada su sletjeli u El Paso u Teksasu. Zambada se u avgustu izjasnio krivim po optužbama za krijumčarenje droge i prijeti mu doživotna kazna. Guzmán, koji je još u pritvoru, izjasnio se nevinim po optužbama za krijumčarenje.
Zambadino hapšenje dovelo je do raskola između njegovih ljudi i onih koji su se svrstali uz Chapitose. Procjenjuje se da je 5000 ljudi iz oba tabora ubijeno ili nestalo u sukobu. Meksiko je prošle godine poslao 10.000 vojnika u saveznu državu Sinaloa, jer je pokrajinska vlada bila uglavnom nemoćna zaustaviti sukobe.
Pritisnuti američkim i meksičkim vlastima s jedne strane i Zambadinim ljudima s druge, Chapitosi su progutali ponos i potražili pomoć Oseguere, nekada zakletog neprijatelja. Oseguera je pristao snabdijevati Chapitose oružjem, novcem i ljudima.
Zauzvrat su Sinaloanci otvorili svoje krijumčarske rute i tunele prema SAD-u. Kartel Jalisco je ranije plaćao visoke naknade za korištenje tunela kako bi ispod američko-meksičke granice prebacivao drogu.
Sporazum je takođe podijelio američku trgovinu drogom: Chapitosi su se fokusirali na fentanil, a Oseguera na kokain i metamfetamin. Kartel Jalisco sada prenosi tone kokaina i rekordne količine metamfetamina u SAD kroz tunele koje su izgradili Sinaloanci.
Agenti se bave imigrantima, a ne drogom
Osegueri je nehotice pomogla i Trampova administracija. Predsjednikova kampanja za deportaciju ilegalnih imigranata zahtijevala je preraspodjelu saveznih agenata. U Arizoni su dvije kontrolne tačke duž glavnog koridora krijumčarenja fentanila iz Meksika ostale bez osoblja. Službenici sada obrađuju pritvorene migrante.
Kolumbija proizvodi rekordne količine kokaina, a količina droge koja stiže u SAD spušta cijene. U posljednjih pet godina cijena kokaina se prepolovila na 60 do 75 dolara po gramu. Međutim, karteli danas imaju i druge prihode.
Kartel djeluje kao paralelna vlada u jugozapadnoj državi Jalisco i drugim dijelovima Meksika, oporezujući robu kao što su tortilje, piletina, cigarete i pivo. Kontroliše građevinske kompanije koje grade ceste, škole i kanalizacije za opštinske vlade pod kontrolom kartela.
Kartel je zarađivao i od prolaska migranata na putu prema SAD-u, naplaćujući im hiljade dolara svakom za prolazak kroz svoju teritoriju. Oseguera, slavljen kao “El Señor Mencho” u narko-baladama, među siromašnim Meksikancima koji žive na područjima pod kontrolom kartela smatra se altruističkih patrijarhom, jer kartel organizuje seoske fešte i dijeli hranu, lijekove i igračke.
Oseguera je 1994. osuđen za trgovinu heroinom i odslužio je gotovo tri godine u kalifornijskom zatvoru. Deportiran je u Meksiko, gdje se oženio kćerkom vođe bande povezane sa Sinaloom. Do 2011. predvodio je vlastitu organizaciju sa sjedištem u Jaliscu.
Kao i mnogi meksički karteli, Jalisco je u velikoj mjeri porodični posao. Jedan od Oseguerine braće, Antonio, poznat kao Tony Montana prema liku Ala Pacina iz filma “Lice s ožiljkom”, bio je zadužen za nabavu teškog naoružanja. Brat je uhapšen 2022. godine, a u februaru je bio među 29 narko-bosova koje je Meksiko izručio SAD-u.
