Zašto se Tramp i Putin nalaze baš na Aljasci?
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak neće doći na Aljasku kako bi Donaldu Trampu iznio teritorijalni zahtjev za 49. američku saveznu državu, prodanu Sjedinjenim Državama 1867. za 7,2 miliona dolara.
Putin, naime, ima drugi dogovor na umu – pokušati uvjeriti američkog predsjednika da pristane na razmjenu dijelova ukrajinske teritorije u zamjenu za eventualno primirje koje Tramp očajnički želi, ali ne zna kako postići.
“Potpuno logično mjesto”
Putinov uticajni savjetnik za spoljne poslove Jurij Ušakov rekao je da je Aljaska “potpuno logično” mjesto za samit, kao da je prelazak Beringovog moreuza koji dijeli dvije zemlje jednostavno putovanje.
Razmak između američkog i ruskog kopna jest 88 kilometara, ali let iz Moskve do Enkoridža, najvećeg grada Aljaske, traje oko devet sati. Čak i za Trampa, koji iz Vašingtona DC putuje predsjedničkim avionom Air Force One, to će biti put od gotovo osam sati. Aljaska je, dakle, mjesto uzajamne nepraktičnosti, što sugeriše da u igri ima i drugih razloga.
Velika udaljenost od Ukrajine, ali i evropskih saveznika
Ova američka savezna država daleko je od Ukrajine i njenih evropskih saveznika, pa postoji rizik da budu gurnute u drugi plan. Iako Tramp načelno ne isključuje mogućnost da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvuje sastanku, teško je zamisliti da bi Putin na to pristao.
Nagrada za njega su privatni razgovori s američkim predsjednikom o sankcijama, trgovini i ograničavanju širenja NATO-a u Evropi – pregovaračke teme koje idu daleko izvan njegovih najnovijih prijedloga o dominaciji nad Ukrajinom.
Aljaska je prvenstveno sigurno mjesto za ruskog čelnika. Međunarodni krivični sud izdao je u martu 2023. nalog za njegovo hapšenje zbog ratnih zločina povezanih s prisilnim deportacijama djece iz Ukrajine u Rusiju, ali ni Rusija ni SAD ne priznaju taj sud.
Na putu prema Aljasci ne treba prelijetati “neprijateljske” zemlje, pa je takva ruta sigurnija nego, na primjer, putovanje iznad Crnog mora do Istanbula.
Hladne lokacije i istorijski samiti
Američko-ruski, odnosno američko-sovjetski samiti često su se održavali u hladnijim gradovima, što odražava geografski položaj dvije zemlje. Najpoznatiji primjer je Helsinki, gdje su se Tramp i Putin posljednji put susreli dok je Tramp bio na dužnosti – 2018. godine.
Tada je američki predsjednik izjavio da više vjeruje Putinu nego vlastitim obavještajnim službama po pitanju optužbi za miješanje u predsjedničke izbore 2016.
Oni stariji prisjetiće se i samita u Rejkjavíku 1986, gdje su Ronald Reagan i Mihail Gorbačov razgovarali o ukidanju nuklearnog oružja, ali nisu postigli dogovor. U devedesetima, kad su samiti bili češći, Bil Klinton i Boris Jeljcin sastali su se 1998. u Birmingemu i Šropširu, u vrijeme kad je Rusija tek pristupila G8.
Daleko od nuklearnog razoružanja i G8
Danas su teme poput nuklearnog razoružanja ili saradnje u okviru G8 relikt jedne druge ere – grupa je ponovno G7, a sastanak na Aljasci biće tek četvrti američko-ruski samit od 2010. godine, prenosi Index.
izvor : banjaluka.net
