Kineski izvoznici zasad odolijevaju trgovinskom ratu !
Trgovinske tenzije se gotovo i ne primjećuju u Qingdaou, užurbanom lučkom gradu na istoku Kine. Putevi koji vode do lučkih terminala zakrčeni su kamionima. Niz teretnih brodova vidi se u plavičastoj izmaglici iznad zaliva.
Čini se da su i ostale kineske luke podjednako zauzete: 14. jula zvaničnici su objavili da je ukupni kineski izvoz u junu porastao 5,8% u odnosu na isti period prošle godine. U prvoj polovini godine izvoz je rastao istim tempom kao i 2024. godine, pomažući Kini da održi rast BDP-a na putu da ostvari svoj godišnji cilj. Za sada, kineski izvoznici kao da odolijevaju trgovinskim tenzijama sa Amerikom. Ali to možda neće dugo potrajati.
Nakon niza uzajamnih povećanja carina ranije ove godine, Kina i Amerika su 12. maja postigle primirje, dogovorivši se da odlože uvođenje najviših carina za 90 dana kako bi se omogućili dodatni pregovori. Ipak, zbog prethodnih rundi carina, mnogi kineski proizvodi suočeni su s dažbinama višim od 50% ako se šalju u Ameriku. Howard Lutnick, američki sekretar za trgovinu, nedavno je za CNBC izjavio da bi se dvije strane mogle sastati na pregovorima početkom avgusta.
Kako onda objasniti otpornost kineskog izvoza usred globalnog trgovinskog rata? Neke kompanije su pribjegle “preduhitrivanju”, odnosno slanju dodatnih količina robe u Ameriku, iz straha da primirje neće potrajati i da će se carine dodatno povećati. Druge, navodno, pokušavaju sumnjive metode poput reklasifikacije gotovih proizvoda kao “sirovine” kako bi umanjile prijavljenu vrijednost izvoza. Mnoge firme, međutim, jednostavno šalju više robe u druge zemlje. Amerika je prošle godine činila oko 15% kineskog izvoza, ali samo 12% u prvoj polovini 2025. Tokom tog perioda kineski izvoz u Jugoistočnu Aziju, posebno, naglo je porastao. Isporuke u Vijetnam, Tajland i Indoneziju porasle su za 20%, 22% i 15% na godišnjem nivou. “Vrlo malo radimo s američkim kompanijama ovih dana,” kaže Zhang Tao, menadžer proizvodnje u kompaniji iz Qingdaa koja proizvodi dijelove za industrijske robote. Dobre prodaje u Singapuru i drugim zemljama pomogle su da se nadoknadi razlika, tvrdi on.
Međutim, stvarnost će vjerovatno sustići kineski izvoz u drugoj polovini godine. Jedan razlog je približavanje roka 12. avgusta za zaključivanje ove runde trgovinskih pregovora s Amerikom. Carine neće biti dodatno smanjene bez proboja u razgovorima. Ako se povećaju, izvoz u Ameriku će prirodno dodatno opasti. A ako ostanu na sadašnjem nivou, preduhitrivanje će vjerovatno iščeznuti, jer neće biti razloga za ubrzavanje isporuka ako se ništa ne mijenja. To će dodatno opteretiti trgovinu kasnije tokom godine; potražnja za robom koja je već otpremljena biće manja.
Još jedan teret za kineski izvoz biće američko suzbijanje “preusmjeravanja” (transshipment). Neki kineski proizvodi šalju se u Jugoistočnu Aziju, gdje se djelimično prerade, a zatim šalju u Ameriku, čime se izbjegavaju više carine koje važe za robu izvezenu direktno iz Kine. Trgovinski podaci ukazuju da je ova praksa postala češća u posljednjih nekoliko mjeseci.
Predsjednik Donald Trump je 2. jula najavio novi trgovinski sporazum s Vijetnamom koji predviđa da će roba koja se preusmjerava kroz tu zemlju biti podložna carinama od 40%—dvostruko više od nove standardne stope. Trump je takođe upozorio nekoliko drugih zemalja da ne učestvuju u preusmjeravanju. Mnogo će zavisiti od toga kako će Amerika definisati preusmjeravanje i kako će primijeniti nova pravila (zvaničnici bi mogli čak ciljati proizvode koji sadrže samo skroman procenat kineskih dijelova). Ipak, druge zemlje će vjerovatno pokušati da se usklade s pravilima kako bi izbjegle gnjev Trumpa i njegovih saradnika.
Sve ovo vjerovatno i dalje neće biti dovoljno da gurne kineski izvoz u pad. Ali rast izvoza bi mogao usporiti na 2-3% godišnje u trećem kvartalu ove godine, a možda na samo 1% u posljednjem kvartalu, procjenjuje Alicia Garcia-Herrero, ekonomistkinja francuske banke Natixis. Ona očekuje da će isporuke robe niže vrijednosti koja se lako može proizvoditi drugdje—poput namještaja, odjeće, obuće i igračaka—biti najviše pogođene. Bicikli koji su prvobitno bili namijenjeni za izvoz u Ameriku već se prodaju po niskim cijenama na kineskim e-commerce platformama.
Carine takođe imaju sporedne efekte koji bi mogli postati ozbiljniji. Gospodin Lu je inženjer u firmi sa sjedištem u Qingdaou koja proizvodi komponente za vakuumske pumpe, koje se zatim izvoze u Ameriku i koriste u industrijskim mašinama. Narudžbe su posljednjih mjeseci ostale stabilne. Međutim, klijenti su tražili niže cijene kako bi nadoknadili troškove carina.
To je primoralo Luovu firmu da smanji plate. Sada kući donosi oko 6.000 juana (830 dolara) mjesečno, što je pad u odnosu na 7.000 juana prošle godine. “Moramo jesti, moramo plaćati kredite,” kaže on. “Ali nemamo drugog izbora.” U posljednjim godinama izvoz je bio rijetka svijetla tačka u kineskoj ekonomiji. Priče poput one gospodina Lua nagovještavaju da ta svjetlost blijedi, piše Economist.
