Edgar Dega jedinstven poduhvat za Banjaluku i MSU RS !!!

U Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS) već mjesec dana veliku pažnju publike plijene skulpture jednog od najvećih francuskih impresionista Edgara Degaa (1834-1917), koje su okupljene u izložbu pod nazivom “Figure u pokretu”.

Riječ je o skulpturama manjeg formata u vlasništvu MTA fondacije, koje su u Banjaluci postavile Danijela Ucović, kustoskinja galerije “The Hub of Fine Arts” iz Mostara i Sarita Vujković, direktorica MSU RS.

Iako je prvenstveno poznat po pastelnim slikama, Dega se bavio vajarstvom, kao i grafikom, a na ovoj izložbi se mogu vidjeti motivi konja, kupačica i balerina.

Više o ovoj značajnoj izložbi, savremenoj kulturnoj sceni i planovima MSU RS za narednu godinu Vujkovićeva je govorila u intervjuu za “Nezavisne”.

NN: U MSU RS je aktuelna izložba “Figure u pokretu”, o kakvoj izložbi je riječ?

VUJKOVIĆ: Izložba “Figure u pokretu” predstavlja jedinstven projekat i zaista smo sretni što imamo priliku da predstavimo publici ovako reprezentativnu izložbu. Edgar Dega je jedno od najznačajnijih imena evropske umjetnosti, koji je ostavio neizbrisiv trag u umjetnosti druge polovine 19. vijeka, ali je uticao i na brojne umjetnike koji su stvarali tokom 20. vijeka. Izložba je organizovana povodom 190 godina od rođenja ovog velikog umjetnika, zahvaljujući inicijativi i ljubaznosti direktora MTA fondacije gospodina Amira Gros Kabirija, te predstavlja posebnu čast i priznanje za našu instituciju. Realizovana je u saradnji sa galerijom “The Hub of Fine Arts” iz Mostara i dio je velike zbirke MTA fondacije, koja je omogućila da se skulpture Edgara Degaa prvi put predstave u Republici Srpskoj. Kolekciju čine djela Degaovih savremenika, dakle radi se o kolekciji posvećenoj umjetnosti koja je nastajala u drugoj polovini 19. i prvoj polovini 20. vijeka. Izložba “Figure u pokretu” predstavlja publici jedan značajan dio opusa Edgara Degaa, radi se o njegovim skulpturama, tačnije o 74 skulpture odlivene u bronzi, kroz koje je prikazao neke od svojih omiljenih motiva, poput konja, kupačica i, naravno, balerina, po kojima je i najpoznatiji.

NN: Degaa prvenstveno poznajemo kao slikara. Koje su specifičnosti njegovih skulptura? U čemu se sve ogleda bogatstvo ove postavke?

VUJKOVIĆ: Istina je da je Dega prvenstveno poznat kao slikar i da je taj dio njegovog opusa najprepoznatljiviji. Ali skulptura, kako nam ova izložba i pokazuje, nije zanemarljiv dio njegovog stvaralaštva. Ono što je zanimljivo i vjerovatno doprinosi tome da je njegovo slikarstvo poznatije, jeste činjenica da je za svog života izložio tek jednu skulpturu. Radi se o njegovoj čuvenoj “Maloj četrnaestogodišnjoj plesačici”, koja je takođe izložena na našoj postavci. Sve ostale skulpture, koje su odvojene u četiri cjeline – plesačice, konji, kupačice i portreti, radio je u svom ateljeu, više kao studije, bez ideje da ih prikaže publici. Bio je jako inspirisan pokretom, nastojao je da kroz skulpture uhvati vitalnost i dinamiku pokreta, da proba da učini skulpture dinamičnim. Poseban fokus u njegovom stvaralaštvu se odnosio na balerine, volio je da ih posmatra dok vježbaju, pripremaju se za izlazak na scenu i nastojao je da uhvati u skulpturi, kao i u slikarstvu, tu gracioznost njihovih pokreta. Takođe, zanimljivo je da je sve skulpture modelovao u vosku, što mu je pružalo veću mogućnost eksperimentisanja  formom. Tek nakon njegove smrti 1917. godine njegovi prijatelji i porodica su odlučili da te voštane figure odliju u bronzi, kako bi ih trajno sačuvali i na taj način spasili.

NN: Možemo reći da su Degaove skulpture išle ispred svog vremena, a kakvo je njihovo mjesto u današnjem vremenu? Možemo li ih na neki način gledati kao aktuelne i savremene?

VUJKOVIĆ: Edgar Dega je, kao uostalom i njegovi savremenici iz kruga impresionista, bio vrlo sklon rušenju postojećih normi i širenju granica umjetničkog stvaralaštva. I on je odbacio akademske norme i okrenuo se njemu savremenim motivima, uvodeći svijet običnih ljudi u repertoar umjetnosti. Pomenuli smo njegovu “Malu četrnaestogodišnju plesačicu”, jedinu koju je publika imala priliku da vidi za vrijeme njegovog života i jedinu za koju je imao modela, a to je bila balerina Mari Ženeviv van Gotem. Izložio ju je na Šestoj impresionističkoj izložbi 1881. godine, dakle radilo se o voštanoj figuri, na koju je stavio pravu baletsku suknjicu i napravio joj je periku od prave kose. To je u tom trenutku izazvalo vrlo nepovoljne reakcije publike i kritike, bilo je nešto do tada neviđeno, trebalo je proći vremena da se shvati njen značaj. Uvođenje te baletske suknje i perike je bilo nešto novo i moderno u tom trenutku i na neki način je nagovještaj onoga do čega će doći u umjetnosti 20. vijeka i što se primjenjuje i u savremenoj umjetničkoj praksi, a to je uvođenje svakodnevnih predmeta u umjetnički kontekst. Mislim da je Degaova ideja o stalnom širenju umjetničkih granica i kršenju normi i dalje važna i aktuelna, i da se mnogi savremeni umjetnici mogu inspirisati istraživanjem njegovog rada.

NN: Koliko je izazovno bilo postaviti djela ovog velikog stvaraoca impresionizma? Da li ste imali neku vrstu bojazni ili zaziranja od toga da na pravi način odate poštu ovim dragocjenim djelima?

VUJKOVIĆ: Izložba je rađena u saradnji sa zaista ozbiljnim timom profesionalaca iz galerije “The Hub of Fine Arts”, prije svega moram da pomenem kustoskinju ove izložbe dr Danijelu Ucović.  Tu je, naravno, i naš tim iz muzeja, koji, sigurna sam, može da odgovori na svaku izložbenu postavku, tako da su svi bili na visini zadatka. Mislim da, kada imate profesionalan tim ljudi, ne postoji strah, niti bojazan da stvari neće biti uspješno urađene. Sad nakon otvaranja, te sama posjeta  ovoj izložbi ukazuju na to koliko smo svi zajedno uspješno odgovorili na ovaj vrlo zahtjevan izazov.

NN: Koliki značaj za MSU RS i uopšteno kulturnu scenu Republike Srpske ima dolazak jedne ovakve izložbe?

VUJKOVIĆ: Mislim da je zaista važno i za Banjaluku, ali i za kulturnu scenu Republike Srpske generalno, da ima priliku da predstavi jednog od najznačajnijih umjetnika moderne umjetnosti. Imati izložbu Edgara Degaa, čija se djela čuvaju u nekim od najznačajnijih svjetskih muzeja, svakako je značajan poduhvat za nas, a publika i te kako prepoznaje značaj ovog projekta, o čemu svjedoči velik broj posjetilaca.

NN: Na izmaku je 2024. godina, tokom koje su otvorena i dva kulturna centra kod nas, Narodno pozorište u Istočnom Sarajevu i Kuća Milanovića u Banjaluci. Koliko ovaj podatak govori o pomenutoj kulturnoj sceni kod nas?

VUJKOVIĆ: Kulturna scena je na uzlaznoj putanji, drago mi je da se otvaraju i nove ustanove, a mi se trudimo da svojim radom publici omogućimo što sadržajniji i interesantniji program. Uvijek ima prostora za napredak, na svima nama koji činimo ovu kulturnu scenu jeste da je stalno unapređujemo i obogaćujemo novim idejama, programima i sadržajima.

NN: Tokom 2024. godine i MSU RS je imao neke od izložbi koje će se upisati u istoriju ove kuće. Koliko ste Vi kao čelnik institucije zadovoljni godinom za nama i šta biste voljeli da ostvarite u 2025. godini?

VUJKOVIĆ: Mogu da kažem da sam jako zadovoljna i ponosna na naš muzej i moje saradnike, jer je iza nas još jedna izazovna godina, koju smo uspjeli da obilježimo zaista važnim i značajnim projektima. U ovu, 2024. godinu, ušli smo izložbom koja je predstavila naš novi vizuelni identitet, te mogu reći da je to na neki način i  obilježilo ovu godinu. Ali svakako godina za nama je bila ispunjena značajnim i zanimljivim izložbama, poput izložbe svjetskih priznatog dizajnera Mirka Ilića, zatim izložbe “New Era”, koja je kroz radove savremenih umjetnika iz BiH, Slovenije i Srbije aktuelizovala probleme ekologije i životne sredine. Zatim, ljetos smo u Kulturnom centru Srbije u Parizu prikazali izložbu “Sport u umetnosti. Umetnost sporta”, koju publika takođe može da vidi trenutno u našem muzeju. I na kraju, da opet pomenem Edgara Degaa, kojim završavamo ovu godinu i čiju postavku publika može da pogleda do 30. januara 2025. godine. U narednoj godini očekuju nas brojne izložbe, za našu publiku pripremamo zanimljiv program, i vjerujem da ćemo našim radom i sadržajem uspjeti da podignemo ljestvicu na jedan novi nivo.

izvor : Nezavisne