Zimska idila na Zlatiboru – srpska ljepotica izbor turista iz cijelog svijeta, Banjalučani česti gosti !!!

Druženje sa dragim ljudima ušuškano dobrim pričama i pucketanjem tek naloženog kamina idealno je za provesti hladne noći obojene krupnim pahuljama i mirisom svježeg vazduha. Nekoliko dana na planini čest je izbor hedonista koji godišnje odmore rado provode uživajući u zimskim atrakcijama. Jedna od najpopularnijih planina u našem regionu svakako je Zlatibor koji na 1. 010 metara nadmorske visine nudi brojne sadržaje tokom cijele godine i kao takva privlači turiste iz svih krajeva svijeta.

Ekipa portala banjaluka.net posjetila je omiljeno zimsko odmaralište u Srbiji, a šetnjom najpopularnijim lokacijama i istraživanjem atrakcija saznali smo nešto više o pričama koje „krije“ ova planina.

Prvi izbor turista, svakako je centar Zlatibora kojeg krasi vještačko jezero, izgrađeno 1947. godine. Obogaćeno je fontanama, ali i raznim svjetlosnim projekcima, koje u zavisnosti od godišnjeg doba privlače sve generacije. Posebna čar je kada se nakon hladnih zimskih noći dio jezera zaledi i samim tim posjetiocima daje veći doživljaj zimske čarolije.

Nepreglednim brdima i borovima osjenčenim proplancima nudi ova planina dosta toga. Iz Turističke organizacije Zlatibor rekli su nam da su brojne lokacije kojima se mogu ponositi kao jednim od najpoznatijih turističkih mjesta u Srbiji, poznatom i kao „vazdušna banja“.

 

– Zlatibor je destinacija za sve generacije, jer kako kaže jedan od naših slogana „Zlatibor je izbor za sve“. Pored toga što moram da izdvojim našu klimu koja je idealna na hiljadu metara nadmorske visine, ovdje dolazi do tzv „ruže vetrova“, susretanja planinskih i morskih vazdušnih strujanja što izuzetno deluje na naš organizam. Zlatibor je od davnina bio poznat kao planina sa razvijenim zdravstvenim turizmom, a naravno uporedo sa tim razvija se i sportsko – rekreativni turizam, istakla je Jelica Tošić iz Turističke organizacije Zlatibor.

Našu priču namjerno nismo započeli sa čuvenom atrakcijom – najdužom panoramskom gondolom na svijetu, jer trebalo je skupiti hrabrosti za „putovanje“ koje traje oko pola sata, a povezuje centar Zlatibora sa skijalištem Tornik, što je i najviši vrh planine. U ovoj vožnji svaki minut je vrijedan, jer nestvarni prizori planinu čine još više inspirativnom i bajkovitom.

– Mi ovde imamo, na devet kilometara udaljenosti najviši vrh Zlatibora, 1496 metara, vrh Tornik. Na Torniku se nalazi skijalište, jako moderno, pokriveno sistemom za veštačko osnežavanje, jer malo se klima promenila svugde u svetu, tako je i ovde, ali nadamo se da će se ove godine steći uslovi, a ako je suditi sada po ovom vremenu da je imalo snega, i da ga ima trenutno, nadamo se da će ova zima biti dobra. Na skijalištu na Torniku ima devet kilometara staza, jedna je čak crna, ona je malo zahtevnija za ozbiljnije skijaše. Tamo se organizuju i ski škole za rekreativce, za decu, i za sve koji žele da uživaju u zimskim čarolijama. Tu radi i bob na šinama, žičara i za one koji ne skijaju, ima nekoliko restorana. Isto tako mi ovde u centru pored zlatiborske pijace imamo još jedno manje skijalište – Obudovica gde će biti nekoliko ski škola i klizalište – rekla je Jelica Tošić.

Bilo da je u pitanju ljetnji izlet ili zimovanje dosta je atrakcija za sve koji požele vrijeme provesti na Zlatiboru. Najmlađi vrijeme rado provode u Avantura parku ili Dino parku, a raznolikost sadržaja na ovoj planini privlači sve genaracije.

– Ono što Zlatibor izdvaja od drugih destinacija je upravo ta raznolikost sadržaja jer mi sa Zlatibora možemo čak deset različitih jednodnevnih izleta odavde da sprovedemo. Ljudi, ukoliko su zainteresovani mogu da obiđu naš Speleološki objekat Stopića pećinu, muzej Staro selo u Sirogojnu, vodopad Gostilje. Nama je ovde blizu i Nacionalni park Tara, Drvengrad sa Mokrom Gorom, Šarganskom osmicom, ali mi organizujemo izlete i do Republike Srpske, tako da naše turiste vodimo i do Višegrada, a produžimo i malo dalje pa odemo do Federacije u Sarajevo, tako da za jedan dan može dosta toga da se obiđe – dodala je Tošić.

Zlatibor je među najposjećenijim planinskim centrima u Srbiji, a prema riječima Jelice Tošić vodeći gosti su iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Banjalučani rado posjećuju ovu planinsku ljepoticu, a saradnja Zlatibora i grada na Vrbasu ima svoju priču.

– Mi smo redovno pred zimsku i letnju sezonu bili u Banjaluci, dole smo naše prezentacije radili kako bismo upoznali državljane i vaše građane sa celokupnom ponudom sa kojom Zlatibor raspolaže. Banjalučani su česti gosti, i nekako se ovde osećaju kao domaći, i mi kada odemo u Banjaluku tako se isto osećamo, dodala je Tošić.

U posljednje vrijeme smještaj na Zlatiboru česta je tema. Neki kažu da je previše urbanizacije dovelo do gašenja ljepota planine, dok su drugi mišljenja da je napredak jednog turističkog mjesta neophodan za njegov razvoj. Jedni vole luksuzan hotelski smještaj, a drugi uživanje u prirodi. Naša ekipa je na samo tri i po kilometra od centra Zlatibora, pronašla kompleks brvnara u kojima možete uživati u jedinstvenom ugođaju netaknute prirode i prave zimske čarolije.

– Veća je čar biti u brvnari, nego u apartmanu. I zbog drveta, zdravije je, lepše i komfornije se čovek oseća. Seoski je stil, nisi u centru grada. Dosta turista traži ovakav smeštaj, jer dosta im je gradske vreve i žele da uživaju u seoskom turizmu, rekao je Ilija Ćirković, vlasnik kompleksa Brvnare Ćirković.

Najzanimljivija pripovjedanja o Zlatiboru potiču od mještana koji su godinama na ovim prostorima. Ljiljana Jovanović koja je rođena u Čajetini, čijoj opštini pripada Zlatibor, kaže da se s godinama dosta toga promijenilo.

– Mijenjalo se dosta toga. Nekad su bile male vikendice, više je bilo u borovima. Imalo smo, čuvali stoku. Bilo je u centru manjih zgrada, i danas je dosta turista koji neće u selo, nego u centar, rekla nam je Ljiljana Jovanović.

Mještanin Aleksandar Ćirković ispričao nam je da se nekada živjelo samo od uzgoja stoke, ali da ni danas, iako se puno toga izgradilo, Zlatibor nije „izgubio dušu“.

– Pamtim kada je Čajetina bila samo varošica, imala 19 kuća. Evo, sada je to izgrađeno. Drugačije je bilo, kad se kosi skupi se oko 20 kosaca, pesma, šala, a danas komšiju ne vidiš po mesec dana. Promenilo se dosta toga, jer nema te ljudskosti kao što je ranije bilo. Zlatibor je već postao grad, i treba tako da bude, ali biće gore ako bude neka veća kriza. Nije Zlatibor samo centar, na samo pola ili kilometar od centra su livade, šumarci i lepi predeli, kazao je Ćirković.

Mladen Jovanović, koji u Čajetini živi od 1977. godine, takođe se prisjetio ranijih vremena. Tu je zasnovao porodicu, a ono što ga je tada privuklo i danas je, kaže, odraz ljepote i energije prirode koja čuva ovo mjesto.

– Kad sam došao u Čajetinu ova opština nije imala ni jednu asfaltiranu ulicu, a danas je mnogo naprednija. Što se tiče Zlatibora tada su bile male kuće, a danas je grad. Zlatibor, koliko se gradi, jedna je od najnaprednijih destinacija. Svi se plaše kada se nešto gradi da će se upropastiti priroda, a iz mog ugla ništa nije uništeno, rekao je Jovanović.

Znatiželjni za još više informacija o ovoj planini, pitali smo Mladena i o „Kremanskom proročanstvu“ takozvane vidovite zlatiborske porodice Tarabića. U pričama koje se prenose s koljena na koljeno čuli smo i Mladenovu verziju.

– Jedna od zanimljivosti na Zlatiboru jeste i Kremna, gde su nekada živeli Tarabići, koji su u to vreme, da kažem, bili vidovnjaci, veliki proroci, i što govori da se neka velika njihova proročanstva i danas obistinjuju. Oni su proroci jednog nadvremena koje dolazi. Tako može da se vidi da su bili stvarno vidoviti, jer mnoga njihova proročanstva se obistinjuju danas. Događaju se ljudima mnoge stvari koje su oni tada kazali. Nije to ni legenda, ni mit, nego nešto što su predvideli za današnje doba – kazao nam je Mladen Jovanović.

Nakon zanimljivih priča, svježeg i čistog vazduha lako se i ogladni, a uživanje je potpuno uz tradicionalne proizvode koje ćete pronaći na zlatiborskoj pijaci. Nezaobilazni duvan čvarci, kajmak, sirevi i suhomesnati proizvodi, „suveniri“ su koje turisti najradije kupuju.

– Prodajemo zlatiborske mliječne proizvode. Imamo mladi i stari kajmak, srednji kajmak, sve vrste sireva, papriku u pavlaci. Ovo je domaćinstvo i uvijek imamo svježu robu. Naše mušterije najviše kupuju mladi kajmak i mladi sir, rekao nam je Miloš Panić.

Štand porodice Radovanović, osim mliječnim, privlači i mirisom suhomesnatih proizvoda.

– Prodajemo dimljene sireve, čvarke, kobasice…Sve je domaće, ovo je porodični biznis. Najviše se traže kajmak, sir, goveđa pršuta, a u ovom periodu i stelja, rekla nam je Milica Radovanović.

Iako sezona nije zvanično počela, sreli smo dosta turista koji ovdje rado dolaze na dva, tri dana, jer kako kažu, na Zlatiboru „odmore dušu i udahnu čist vazduh“.

– Došli smo ovdje po prvi put. Oduševljeni smo. S obzirom na to da ne volim planinu, ne volim snijeg jer volim more, sve je prelijepo. Svjež vazduh. Stigli smo na tri dana, ali sve smo stigli obići i zaista je predivno – rekla nam je sagovornica iz Berana.

– Iznenađen sam ugođajem ovdje, u ovoj zimskoj čaroliji, zaista je prelijepo, čarobno. Ovaj doživljaj se ne može opisati. Obišli smo dosta toga. Cijene su pristupačne tako da ćemo vidjeti da opet dođemo na proljeće, kazao je jedan od posjetilaca iz Bosne i Hercegovine.

Šetajući Zlatiborom zaključili smo da ova planina ima „ono nešto“, i za svakoga je spremna u bilo koje doba godine. Bilo da se upustimo u zimske ili ljetnje avantire, sigurni smo da ćemo se ponovo vratiti i razmijeniti nove priče, jedne sa zelene rijeke iz grada na Vrbasu, a druge sa nepreglednih proplanaka Zlatibora.

Piše: Marijana Bogdanović

izvor : banjaluka.net