Da li se bliži kraj sukoba u Ukrajini ?
Sukob u Ukrajini traje već više od dvije i po godine, a nedavna izjava slovačkog premijera Roberta Fica o mogućem skorom završetku rata izazvala je pažnju, kako evropskih tako i svjetskih medija. Fico je izrazio vjerovanje da postoji velika vjerovatnoća da će sukob uskoro doći do svog kraja, što može značiti promjene u međunarodnoj percepciji i strategijama vezanim za ovaj konflikt.
PIŠE: Dejan Rauš
Prije Fica, Orban i Tramp su takođe spominjali mogućnost kraja sukoba, posebno ako bi Tramp ponovo zasjeo u fotelju prvog čovjeka SAD. O primirju je pričao čak i Olaf Šolc, njemački kancelar. Ipak, ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, predatvlja ukrjainski „plan pobjede“, koji se sastoji od pet ključnih tačaka – hitno članstvo Ukrajine u NATO, dozvola za napade unutar ruske teritorije i jačanje ekonomskih sankcija prema Rusiji.
Raspoloženje u Ukrajini
I pored vjetra u leđa Brisela, mnogi ukrajinski parlamentarci, kao i analitičari, smatraju da je ovaj plan nerealističan i više orijentisan ka preživljavanju nego stvaranju održivog rješenja. Većini je jasno da će Ukrajina morati kad tad da popusti i da će preispitati svoje ciljeve i pristupe, što bi moglo dovesti do pregovora ili čak prekida vatre. Osim toga, Zelenski se suočava sa sve većim pritiscima da obezbijedi konkretnu podršku od Zapada. NJegov zahtjev za aktivnijim uključivanjem NATO-a i direktnim vojnim doprinosima iz Zapada više ukazuje na očajnički pokušaj da obezbijedi resurse potrebne za nastavak borbe nego na „plan pobjede“.
Zapadne zemlje, svjesne potencijalnih posljedica eskalacije sukoba, ostaju skeptične prema ovim zahtjevima. Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto kaže da većina lidera sa zapada iza zatvorenih vrata kažu svoje pravo mišljenje, da su za da se konflikt čim prije okonča, ali da za javnost moraju pružati podršku Ukrajini. Takav slučaj je očigledno i u Briselu odakle javno stiže podrška Zelenskom.
Promjena njemačkog kursa
Njemački kancelar Olaf Šolc nedavno je naglasio potrebu za dijalogom sa Rusijom, što može signalizirati promjenu u pristupu nekih zapadnih lidera. Ovakav razvoj situacije može ukazivati na to da se međunarodna zajednica priprema za mogući prekid sukoba, posebno s obzirom na globalne tenzije i ekonomske izazove. S obzirom na to da su vojni resursi Ukrajine na ivici kolapsa, pojedini analitičari smatraju da je Zelenski možda više zainteresovan za očuvanje postojeće borbene sposobnosti nego za ostvarenje ambicioznih ciljeva. “Plan pobjede” može se smatrati više alatkom za pritisak na Zapad, nego realnim planom za vođenje rata. Zbog toga mađarski premijer Viktor Orban poziva Šolca i Makrona da Evropska Unija sjedne za pregovarački sto sa Rusijom.
Mogućnost trajnog rješenja, daleko ili ne?
Uprkos različitim perspektivama, pitanje ostaje: da li će se rat zaista završiti? Na osnovu trenutnih geopolitičkih faktora i unutrašnjih pritisaka u Ukrajini, postoji osnovana mogućnost da se približava kraj sukoba, ali s mnogim neizvjesnostima. S obzirom na trenutne tenzije i različite strategije koje se koriste, odgovor na ovo pitanje biće ključan ne samo za Ukrajinu, već i za stabilnost cijelog regiona, ali i Evrope. S obzirom na sve veći umor, trošenje resursa, ali velikih gubitaka, izgledno je da bi brzo rješenje moglo postati imperativ za sve uključene strane. Gledajući Zelenskog, on još uvijek ne namjerava da sjeda za pregovarački sto. Bar ne po ruskim uslovima.
