Novinari opisali kako pandemija utiče na njihov rad: Pune ruke posla i mnogo novih izazova

Borba sa virusom korona stavila je novinare pred brojne izazove. Iako se svakodnevno trude da što kvalitetnije izvještavaju, na tom putu ih prate brojne nedaće poput otkaza, smanjenih honorara, te viteške borbe da dođu do pravih informacija i da istovremeno sačuvaju zdravlje.

Foto: Andrijana Pisarević

 – Novinari su, kao i mnogi drugi radnici, osjetili na svojoj koži sve one rizike sa kojima se suočavamo, posebno što smo zbog prirode posla vrlo često morali biti na terenu i pres konferencijama, pred bolnicama i na drugim prometnim lokacijama. Veliki broj novinara zarazio se virusom kovid-19 u ovom periodu upravo zbog posla koji obavljaju. Naravno, o tome se ne piše niti izvještava, jer mi nemamo vremena za sebe, prezauzeti smo borbama za druge i uvijek sebe stavljamo na poslednje mjesto, kaže za Novosti Andrijana Pisarević, novinarka i potpredsjednica Sindikata medija i grafičara Republike Srpske.

Ona navodi da u njenoj firmi pandemija nije uzrokovala gašenje radnih mjesta i smanjivanje plata, ali joj je poznato da u mnogim drugim kućama jeste. – Smanjivao se broj strana, otpuštani su radnici, mijenjani su im ugovori, a oni osuđeni na minimalac. Sve se opravdavalo smanjenim obimom posla iako se on zapravo povećao. U stvari, smanjila se količina novca kojom mediji raspolažu jer nema marketinga, a i ovogodišnja izborna sezona je podbacila, kaže Pisarevićeva.

Kad je riječ o medijskom prostoru u RS, ona smatra da je on bio skučen i prije pandemije zahvaljujući političkim karikaturama i trulim kompromisima vlasnika i dirketora medija, te da to nije ništa novo. – Mediji rade kako rade, bez obzira da li su u pandemiji ili ne, a vidim da su svi zadržali kurs kojim su i ranije išli. Neki su za vlast, drugi za opoziciju, dok se treći vrte ni tamo ni ovamo. Svi oni informacije koje imaju prilagođavaju kursu na kojem se nalaze, bez obzira na to što se nalazimo u životnoj opasnosti od virusa. To je najveća tragedija, zaključuje ona.

Kako navodi novinari su često ucijenjeni da izvještavaju “onako kako moraju”.

– Jedina je sreća što smo veoma daleko od profinjenih načina obrade informacija, pa građanima ni ne treba puno znanja ni obaviještenosti da procijene da li su konkretni mediji skloni nečasnom plasiranju spinova i lažnih vijesti. Zapravo se to kod nas radi vrlo loše. Jedini u tome stradaju novinari koji su ucijenjeni svojim poslom i preživljavanjem, pa nerijetko moraju da izvještavju onako kako ne treba, samo da bi sačuvali platu i posao, navodi potpredsjednica Sindikata medija i grafičara Republike Srpske.

Svoja iskustva i mišljenje o ovoj temi iznijela je i novinarka Milkica Milojević.

– Sve ono što u medijima, u novinarskoj profesiji, a naročito u slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, već odavno ne štima, u doba korone je jasnije nego ikad. Prvi problem, koji je buknuo još u aprilu, jeste drastičan pad prihoda medijskih kuća, jer u vrijeme epidemije, kada cijela privreda grca u nevoljama, nikom nije do reklame i izdataka za marketing. Zbog toga smo imali slučajeve smanjivanja ionako malih plata i honorara, a bilo je i otpuštanja novinara i u tom smislu najeklatantniji je slučaj sarajevskog Oslobođenja, gdje su podijeljeni otkazi ili nisu produženi ugovori, čak i novinarima i novinarkama koji su bili pred penzijom, navodi Milkica Milojević.

Foto: Milkica Milojević

Ona kaže da su svi od novinara zahtijevali društveno odgovorno, temeljito i ozbiljno izvještavanje, samo što to niko nije sreman da plati: ni publika, koju takvi sadržaji interesuju manje nego senzacionalističke priče, a ni javne institucije, koje nisu baš spremne da iz budžeta kojima raspolažu odvoje dio novca za podršku ozbiljnim medijskim projektima.

Ona smatra da je drugi problem što su novinari, što zbog epidemiološke situacije, što zbog toga što je takav rad i zahtjevniji i skuplji po redakcije, sve manje na terenu. Danima i mjesecima lovimo nekakve brojke, procente, zvanična saopštenja sa veb sajtova, često i radeći od kuće, što nas prilično udaljava od stvarnog života i istinskog novinarstva. Naravno, svaki izlazak na teren u vrijeme epidemije jeste i rizik po zdravlje, ali, molim lijepo, svaki mladić ili djevojka, kada upišu studij novinarstva ili kroče u redakciju, “potpisuju” da su spremni na ovakve i druge rizike profesije. Uostalom, na šta bi ličilo kada bi ljekari (mada ima i takvih) odustali od svojih pacijenata, jer je rizično pregledati ih u vrijeme epidemije.

Milojevićeva dodaje da ni protok informacija nije zadovoljavajući. – Treći i možda ključni problem je jako skučen protok informacija od javnog značaja. Na primjer, nikad niko nije javno saopštio koliko u RS ima respiratora, po kojoj cijeni su nabavljeni, gdje se nalaze, imamo li dovoljno ljekara i medicinskog osoblja osposobljenog da radi sa tolikim brojem respiratora. Sve javne nabavke u vrijeme vanrednog stanja, a njihova vrijednost se mjeri desetinama miliona maraka, provedene su po takozvanom hitnom postupku, što će reći, neposrednom pogodbom bez tendera. Nikad nije objavljeno ko je dobio te poslove, niti su se novinari i mediji nešto naročito bavili time. Istovremeno, dok je većina naroda ili u izolaciji, ili u strahu za svoje zdravlje, ispod radara curi javni novac, grade se male elektrane bez dozvole i ko zna još šta se dešava, a što javnost ne zna. I pitanje je da li će ikad saznati, kaže Milkica Milojević.

Foto: Nevena Vržina

Sa brojnim izazovima se suočavaju i novinari Nezavisnih novina, kaže Nevena Vržina. Kako navodi ova medijska kuća se nedavno suočila sa ozbiljnim prijetnjama nepoznatog lica.

– U takvim situacijama ugroženo je ne samo radno mjesto, nego i životi. To je, rekla bih, dovoljan dokaz kako izgleda novinarski posao, ne samo u doba pandemije virusa korona, nego i generalno, kaže Vržina. A što se tiče same pandemije i funkcionisanja u istoj, navodi da su novinari već navikli na neke promjene koje su nastupile. – S obzirom da pratim kulturna dešavanja, i urednik sam pomenute rubrike, ono što je nama sada najveći problem jesu upravo dešavanja, kojih gotovo da nema. S te strane nam je već mjesecima problem kako doći do tema. Nije jednostavno ni svaki dan dolaziti na posao, pisati o broju oboljelih, izvagati validne informacije od onih koji to nisu. Ipak, trudimo se da pronalazimo sagovornike, koji će kroz intervjue dati ljudima bar tračak nade da će biti bolje, da će ovo proći i koji će istovremeno i malo zabaviti i skrenuti ljudima misli sa sivila koje nas okružuje, kaže Nevena.

 

Novosti plus