Šest mitova o zdravoj ishrani kojih se ljudi drže a pogrešni su.

Kao i kod kalorija, niska količina masti nije nužno bolja od punomasnog, masti su nam potrebne da bismo se osjećali siti i bolje apsorbovali vitamine.

Odlučivanje za najniže moguće kalorijske opcije obično će vas ostaviti da se osjećate gladno i nezadovoljno, što će vas na kraju dovesti do prejedanja. Pored toga, ako ne unosite dovoljno kalorija, to može da vam se obije o glavu na duge staze jer može da smanji brzinu metabolizma. Neke visokokalorične i masne namirnice, kao što su orasi, avokado i ulja, pune su hranljivih materija.

PRIRODNI ŠEĆER JE ZDRAVIJI OD STORNOG ŠEĆERA

Med i javorov sirup mogu imati antioksidativna, antimikrobna i antiinflamatorna svojstva. Ali kako to tačno utiče na naše zdravlje ostaje nepoznato. Međutim, dokazano je da ‘prirodni’ šećeri imaju iste kalorije kao i konzumni šećer i praktično identičan efekat na našu krv.

Na kraju krajeva vaše tijelo vari i posmatra svu ovu hranu kao šećer. Pretjerani unos šećera bilo koje vrste je loš za vas i može povećati rizik od povećanja tjelesne težine, što dovodi do dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, raka, metaboličkih poremećaja, depresije i kognitivnih oštećenja.

Umjesto da brinete o tome koju vrstu šećera ćete izabrati, savjetuje se da odaberete ono što više volite, ali da ga imate umjereno. Američko udruženje za srce preporučuje ne više od 6 kašičica šećera dnevno za žene i 9 kašičica za muškarce.

MORSKA SO IMA ‘LjEKOVITOST’

Slično šećerima, morska so, himalajska so i kuhinjska so su na kraju sve soli, koje sadrže otprilike 40 procenata natrijuma, što je jedinjenje koje utiče na naš krvni pritisak.

Morska so ima minimalnu obradu i može sadržati male količine magnezijuma, kalcijuma i kalijuma. S druge strane, kuhinjska so se prerađuje da bi se uklonile nečistoće i obično ima dodat jod za zdravlje štitne žlezde.

Ali sve dok je vaša ishrana dobro izbalansirana, nema potrebe da minerale dobijate iz morske soli.

Prekomjerna konzumacija natrijuma povezana je sa visokim krvnim pritiskom i drugim zdravstvenim problemima, tako da je važno ograničiti ukupni unos natrijuma bez obzira na vrstu soli koja se koristi.

NE SMIJE DA SE JEDE VIŠE OD DVA JAJA DNEVNO

Još jedno pogrešno vjerovanje je da su jaja loša za vas i da će povećati vaš holesterol. Zbog sadržaja holesterola, jaja su dugo bila predmet žestokih debata oko njihove uloge u izazivanju srčanih problema. Ali naučnici kažu da to nema veze. Studije pokazuju da holesterol u jajima ne podiže nivo holesterola kao neke druge namirnice, poput onih bogatih zasićenim mastima.

Jaja mogu biti dio zdrave ishrane i pospješuju održavanje mišića, opšte blagostanje, pomažu u ispunjavanju dnevnih potreba za proteinima i predstavljaju svestran izvor proteina koji se može dodati u mnoge različite obroke.

NE JEDETE NIŠTA POSLIJE 18:00

Energija je energija bez obzira kada se troši. Pa je tako ljudima koji vježbaju kasno u toku dana, na primjer, potrebno nešto poslije treninga za popravku i rast mišića. A ljudi koji rade noćne smjene moraće da jedu dok su budni.

Studije su pokazale da potencijalno debljanje ne uzrokuje vrijeme kada jedete, već ono što jedete. Međutim ukoliko ranije u toku dana jedete više, to vam može pomoći u kontroli gladi kasnije i spriječiti vas da jedete previše.

PRESKOČITE DORUČAK I POPIJTE KAFU UMJESTO NJEGA DA BISTE IZBEGLI GOJANOST

Većina nas se oslanja na jutarnju kafu. Ali to nije zamjena za obrok ili doručak.

Dok šoljica kafe može biti bogata antioksidansima, sadrži samo oko 5 kalorija i nema proteina, masti ili ugljenih hidrata.

Iako neke kafe sadrže proteine i masti iz mlijeka, neće vas ostaviti sitima i energijom na isti način na koji to čini konvencionalni doručak.

Nutricionisti su takođe upozorili da je kafa kisela i stoga žilava na prazan stomak.

DRŽITE SE SAMO SVJEŽIH PROIZVODA

Neki ljudi misle da bi trebalo da se držite isključivo svježih proizvoda kada kupujete hranu, ali to je zapravo greška „štetni“ mit.

Smrznuto voće, povrće i plodovi mora, konzervirani pasulj, voće i povrće, kao i sušeni pasulj, integralne žitarice, orašasti plodove, semenke i začini su hrana bogata hranljivim materijama. Samo zato što je nešto zamrznuto ne znači da je gore od svježeg, kažu stručnjaci.

Zapravo, smrznuto voće i povrće može sadržati veće nivoe hranljivih materija, objašnjavaju nutricionisti iz Velike Britanije. To je zato što su zamrznute na svom vrhuncu, odmah nakon berbe i prolaze kroz minimalnu obradu prije zamrzavanja, što znači da zadržavaju mnogo svojih hranljivih materija.

Nasuprot tome, svježi proizvodi mogu biti u supermarketu danima ili nedeljama nakon što su ubrani, što znači da su možda izgubili više hranljivih materija do trenutka kada su konzumirani.

Izvor: Nezavisne

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *